DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Ugrožene nacionalne divlje životinje Ivo Aščić Iako planet Zemlja ima veliku raznolikost životinja, biljaka i staništa, ipak je puno životinjskih vrsta koje su izumrle ili im ono prijeti. Razlog je najčešće uništavanje staništa (djelovanjem prirode ili čovjeka: rast urbanih naselja, ceste, krčenje šuma i sl.), pretjerana eksploatacija (npr. lov), unošenje životinjskih vrsta na područja koja se nalaze izvan njihove utvrđene raširenosti (npr. naseljavanje mungosa na otok Mljet 1910. radi uništavanja otrovnih zmija imalo je za posljedicu nekontrolirano razmnožavanje i uništavanje mnogih vrsta manjih životinja), klimatske promjene, onečišćenje tla i zraka i dr. Temeljni kriteriji prema kojima se određuje ugroženost životinjskih vrsta je broj poznatih nalazišta, površina rasprostranjenosti, te veličina populacije spolno zrelih plodnih jedinki. Nažalost, broj ugroženih životinja kojima prijeti izumiranje je velik pa se u članku autor osvrće samo na pojedine vrste koje uglavnom provode veći dio života u šumi, ili u njoj uglavnom pronalaze hranu. Iako se europski kontinent može pohvaliti velikom bioraznolikošću na vrlo malom prostoru, ipak je danas ugrožena gotovo polovica europskih sisavaca i trećina gmazova, ribljih i ptičjih vrsta. Najvrjednija europska staništa za divlje životinje zaštićena su zakonom, ali su mnoga u lošem stanju i potrebno ih je obnoviti. U zaštitu ugroženih životljskih vrsta, na poticaj Europske udruge javnih poštanskih operatora (PostEurop), ove godine uključilo se pedesetak europskih izdavača maraka, tiskanjem jedne ili više maraka na temu ugrožene nacionalne divlje životinje (engl. Endangered National Wildlife): smeđi medvjed (Ursus arctos), Euroazijski ili obični ris (Lynx lynx), tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), patuljasti miš (Micromys minutus), obični jelen (Cervus elaphus), lasica (Mustela nivalis), europski hrčak (Cricetus cricetus), šareni tvor (Vormela peregusna), sokol vjetruša (Falco tinnunculus) i druge. Zanimljivo je kako spomenuta udruga na svojim internetskim stranicama organizira izbor najljepše marke na istu temu. U prilog zaštite ugroženih životinjskih vrsta ide i Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa tzv. Bernska konvencija iz 1979. godine (u Hrvatskoj stupila na snagu 2000.). Ona je obvezujući međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode koji pokriva prirodnu baštinu europskog kontinenta i nekih država Afrike. Ima za cilj očuvati divlje životinje i biljke, njihova prirodna staništa te poticati europsku suradnju na tom polju, a poseban naglasak stavlja se na potrebu zaštite ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujući migratorne vrste. U Konvenciji se između ostalog novode i zabranjena sredstva i načini ubijanja, hvatanja i drugih oblika iskorištavanja, npr. lov ptica putem udica, slatkovodnih riba uz pomoć eksploziva, sisavaca korištenjem umjetnih svijetlećih naprava i sl. Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (engl. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, IUCN), 2007. na tzv. Crvenom popisu nalazilo se preko 16300 ugroženih vrsta |