DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vrlo rijetka, a zabilježena je u okolici Karlovca, Vojnića, Duge Rese, Krašića, Lekenika i Popovače (usp. sl. 1). Najčešće nastanjuje vlažna, sjenovita mjesta u šumama i šikarama, uz vodu, podvirna i cretna tla u nižem vegetacijskom pojasu. Pripada biljkama cirkumholarktičke rasprostranjenosti. Rizom je podzeman i iz njega se svake godine razvija nekoliko listova dugih 50-150 cm. Peteljka je kraća od cjelokupne plojke, pri dnu je promjera do 10 mm, a u gornjem dijelu do 6 mm i smeđežuta. Cjelokupna je plojka jajasta do duguljasto-jajasta i dvostruko perasto sastavljena. Donji i srednji parovi isperaka prvoga reda su sterilni i zeleni, s duguljastim, do 8 mm dugim, pri dnu koso odrezanim ispercima drugoga reda koji su na vrhu najčešće tupi, pri dnu nerijetko plitko krpasto urezani, na rubu cijeli ili, posebice u gornjem dijelu, vrlo sitno nazubljeni, rjeđe jače nazubljeni. Gornji isperci lista su fertilni, znatno kraći od donjih koji su sterilni. Njihovi stegnuti i metamorfozirani isperci drugoga reda gusto su pokriveni smeđim sporangijima. Zrele spore su zelene. Karaljevska je paprat trajnica, hemikriptofit-geofit, helomorfno-mezomorfna, ljekovita, anemofilna i anemohorna vrsta. Rasplodni organi pojavljuju se u VI. i VII. mjesecu. U Hrvatskoj je strogo zaštićena. Osim tipičnoga var. regalis (= O. r. L. f. typical Luerss.) u kojega ogranci sekundarnih žila završavaju u udubinama među zupcima poznat je i var. acuminata Milde, u kojega ogranci sekundarnih žila završavaju u zupcima. LITERATURA Franjić, J., Ž. Škvorc, 2014: Šumsko zeljasto bilje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 626 str. Zagreb. Nikolić, T. (ur.), 2020: Rasprostranjenost Osmunda regalis L. u Hrvatskoj, Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa: 3. 3. 2020.). |