DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Zelena žuna (Picus viridis L.)
Krunoslav Arač
Unutar vrste opisano je pet podvrsta od kojih su dvije ras­prostranjene na području Hrvatske (P. v. viridis i u manjoj brojnosti P.v. karelini). Naraste u dužinu 30 - 36 cm s rasponom krila 45–51 cm te ima do 250 grama težine. Po veličini tijela možemo je usporediti s drozdovima. Spolovi su slični. Boja perja tijela odozgo je sivo zelena sa žuto zelenom trticom, a odozdo svijetlo žuto zelena. Na vrhovima krila letna pera su crno bijelo prošarana. Glava je na tjemenu i zatiljku crvena. Dio oko očiju je crn i na donjem dijelu se produžuje u brk. Mužjaka od ženke razlikujemo po brku koji je kod ženki crn, a kod mužjaka crven sa crnim rubovima. Perje kod mladih ptica je svijetlije, tamno pjegavo i bez naglašenog brka. Kljun je dug, snažan, ravan i šiljast. Noge su tamno sive, kratke, snažne s po dva prsta smještena prema naprijed i dva prsta prema natrag. Rep je četvrtast građen od krutih pera koje služe kao oslonac prilikom penjanja po stablu. Leti brzo, isprekidano u obliku valova, a po tlu se vješto kreće poskakivanjem. Glasa se snažno i prodorno, dok rijetko bubnja (za razliku od djetlića). Boravi na rubovima listopadnih šumskih predjela uz otvorena područja na kojima pronalazi hranu na tlu. Rasprostranjena je na području gotovo cijele Europe (osim krajnjeg sjevernog dijela, do juga Skandinavije). Gnjezdište radi u duplji bez dodatno donesenog materijala. Ulazni otvor promjera je oko 6 x 7,5 cm, s unutrašnjom šupljinom duplje oko 15 cm i dubinom oko 40 cm. Gnijezdi od travnja do kolovoza. Nese 4 - 6 (8) bijelih jaja veličine oko 31 x 23 mm. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko dva i pola tjedna. Mladunci su čučavci i o njima se brinu oba roditelja oko tri tjedna u gnjezdištu i oko tjedan dana kada ga napuste. Hrani se najčešće sa svim razvojnim oblicima mrava (rodovi Lasius i Formica), te ostalim insektima i njihovim ličinkama koje uglavnom pronalazi na tlu, a vadi ih uz pomoć dugog (oko 10 cm) i ljepljivog jezika.
U Hrvatskoj je gnjezdarica i stanarica nižeg dijela Zagore, Istre i predjela unutrašnjosti. U planinskom području zabilježena je kao skitalica, a u priobalnom dijelu kao zimovalica u razdoblju od rujna do travnja. Postnatalna disperzija i zimske skitnje odvijaju se na udaljenostima do 25 km, rijetko na veće udaljenosti.
Zelena žuna je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE
Kraljevska paprat (Osmunda regalis L., Osmundaceae)
Jozo Franjić
(= Aphyllocalpa regalis /L./ Lag., D. García et Clemente, A. regalis Cav., O. longifolia /C. Presl/ A. E. Bobrov, O. mexicana Fée, O. obtusifolia Kaulf., O. palmeri A. E. Bobrov, O. palustris Schrad., O. schelpei A. E. Bobrov, O. spectabilis Willd., O. transvaalensis A. E. Bobrov, Ophioglossum osmunda Stokes, Struthiopteris regalis /L./ Bernh., S. regalis Bernh.)
(= kraljevski pujanik, pujanik)
(= engl. Royal Fern, Flowering Fern, Regal Fern; njem. Königsfarn; fr. Fougere Royale; tal. Felce florida, Osmunda regale)
Kraljevska je paprat gotovo kozmopolit, ali mjestimično izostaje na velikom području. Za područje Hrvatske je

ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 86     <-- 86 -->        PDF

vrlo rijetka, a zabilježena je u okolici Karlovca, Vojnića, Duge Rese, Krašića, Lekenika i Popovače (usp. sl. 1). Najčešće nastanjuje vlažna, sjenovita mjesta u šumama i šikarama, uz vodu, podvirna i cretna tla u nižem vegetacijskom pojasu. Pripada biljkama cirkumholarktičke rasprostranjenosti.
Rizom je podzeman i iz njega se svake godine razvija nekoliko listova dugih 50-150 cm. Peteljka je kraća od cjelokupne plojke, pri dnu je promjera do 10 mm, a u gornjem dijelu do 6 mm i smeđežuta. Cjelokupna je plojka jajasta do duguljasto-jajasta i dvostruko perasto sastavljena. Donji i srednji parovi isperaka prvoga reda su sterilni i zeleni, s duguljastim, do 8 mm dugim, pri dnu koso odrezanim ispercima drugoga reda koji su na vrhu najčešće tupi, pri dnu nerijetko plitko krpasto urezani, na rubu cijeli ili, posebice u gornjem dijelu, vrlo sitno nazubljeni, rjeđe jače nazubljeni. Gornji isperci lista su fertilni, znatno kraći od donjih koji su sterilni. Njihovi stegnuti i metamorfozirani isperci drugoga reda gusto su pokriveni smeđim sporangijima. Zrele spore su zelene.
Karaljevska je paprat trajnica, hemikriptofit-geofit, helomorfno-mezomorfna, ljekovita, anemofilna i anemohorna vrsta. Rasplodni organi pojavljuju se u VI. i VII. mjesecu. U Hrvatskoj je strogo zaštićena.
Osim tipičnoga var. regalis (= O. r. L. f. typical Luerss.) u kojega ogranci sekundarnih žila završavaju u udubinama među zupcima poznat je i var. acuminata Milde, u kojega ogranci sekundarnih žila završavaju u zupcima.
LITERATURA
Franjić, J., Ž. Škvorc, 2014: Šumsko zeljasto bilje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 626 str. Zagreb.
Nikolić, T. (ur.), 2020: Rasprostranjenost Osmunda regalis L. u Hrvatskoj, Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa: 3. 3. 2020.).