DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Priprema hranivih otopina – Preparation of nutrient solutions Polumodificirana Hoaglandova otopina pripremljena je pomoću KNO3, Ca (NO3)2, KH2PO4, MgSO4, Fe-helata i mikroelemenata (Hoagland i Arnon 1950). Tako pripremljena hraniva otopina s kojom su zalijevani klijanci u KO tretmanu sadržavala je sljedeće koncentracije makro i mikro elemenata biljne ishrane: K (3 mM L-1), Ca (2,5 mM L-1), nitratni oblik N (7,5 mM L-1), P (0,5 mM L-1), Mg (0,1 mM L-1), Fe (0,1 mM L-1), B (0,04 mM L-1), Mn (9 µM L-1), Zn (0,8 µM L-1), Cu (0,3 µM L-1) i Mo (0,1 µM L-1). U hranivu otopinu s kojom su zalijevani klijanci u –N tretmanu umjesto KNO3 i Ca (NO3)2 dodani su K2SO4 i CaCl2. U hranivu otopinu s kojom su zalijevani klijanci u –P tretmanu umjesto KH2PO4 dodan je K2SO4. Hranivim otopinama s kojima su zalijevani klijanci u –Mg i –Fe tretmanima izuzeti su MgSO4, odnosno Fe-helat. Izmjera fizioloških značajki – Measurement of physiological traits Izmjera fizioloških značajki klijanaca obavljana je svakih sedam dana od trenutka kada je na svim klijancima lišće bilo potpuno razvijeno (22. svibnja 2019. godine) do trenutka kada je lišće bilo uzorkovano s ciljem utvrđivanja njegovih kemijskih značajki (16. listopada 2019.). Intenzitet izmjene plinova između biljke i okolne atmosfere mjeren je pomoću prijenosnog LCpro+ uređaja (ADC BioScentific, Hoddeson, UK) s ciljem utvrđivanja stope fotosinteze, tj. asimilacije CO2 (A), provodljivosti puči za H2O (gs) te intercelularne koncentracije CO2 (ci). Navedene izmjere obavljane su između 10:00 i 11:00 sati na jednom listu po svakom od ukupno 30 klijanaca uključenih u istraživanje. Tijekom izmjere izmjene plinova svaki je list bio izložen intenzitetu osvjetljenja od 1000 μmol m-2 s-1, koncentraciji CO2 od 400 ± 10 μmol mol-1 i temperaturi zraka od 25 ± 2 °C. Indeks fotosintetske učinkovitosti (PIABS) mjeren je pomoću prijenosnog uređaja za izmjeru fluorescencije klorofila a (Pocket PEA, Hansatech Instruments Ltd., Norfolk, UK). Navedena izmjera obavljana je na jednom listu po svakom od ukupno 30 klijanaca uključenih u istraživanje između 11:00 i 12:00 sati. Prije mjerenja dio lista na kojemu je izmjera obavljena bio je prilagođen uvjetima tame (najmanje 30 minuta). Indeks sadržaja ukupnih klorofila u lišću (CCI) mjeren je pomoću prijenosnog optičkog klorofilmetra CCM-200 (Opti-Sciences, Tyngsboro, MA). Izmjera je obavljena na dva lista po svakom od 30 klijanaca uključenih u istraživanja, na pet slučajno odabranih mjesta po svakom listu izbjegavajući glavnu lisnu žilu. Kemijske analize biljnoga materijala – Chemical analysis of plant material Nakon uzorkovanja lišća (koje je u trenutku uzorkovanja bilo relativno zdravo bez vidljivih znakova starenja) i utvrđivanja njegove mase u svježem i suhom stanju, ono je podrvgnuto kemijskoj analizi s ciljem utvrđivanja njegova mineralnog sastava, odnosno ishranjenosti istraživanih klijanaca s makro i mikro hranivima. Zbog relativo male mase lišća u suhom stanju unutar svakog tretmana bilo je moguće oformiti samo jedan uzorak koji se sastojao od ukupno 12 listova. Prema tomu, kemijska analiza lišća obavljena je na ukupno pet uzoraka, od kojih je svaki pripadao po jednom tretmanu. Uzorkovano lišće sušeno je na 105 °C do konstantne mase. Nakon toga, lišće svakog pojedinog uzorka je samljeveno i homogenizirano. Iz određene količine tako pripremljenih uzoraka utvrđena je koncentracija N metodom po Kjendahlu. Koncentracija P utvrđena je spekrofotometrijski uz prethodnu digestiju koncentriranom HNO3 i HClO4. Koncentracija K utvrđena je na plamenfotometru uz prethodnu digestiju koncentriranom HNO3 i HClO4. Koncentracije Ca, Mg, Fe, Zn, Mn i Cu utvrđene su atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom uz prethodnu digestiju koncentriranom HNO3 i HClO4. Navedene analize provedene su prema razvijenim i standardiziranim protokolima od strane AOAC (2015). Statistička analiza – Statistical analysis Utjecaj tretmana na fiziološke i morfološke značajke istraživanih klijanaca ispitan je pomoću ANOVA-e. Tukey-ev post-hoc test proveden je s ciljem utvrđivanja signifikantnih razlika između tretmana. Analiza je provedena programskim paketom Statistica 7.1. (StatSoft, Inc. 2006). REZULTATI RESULTS Utjecaj tretmana na mineralnu ishranu bukovih klijanaca – Influence of treatments on mineral nutrition of beech seedlings Prema Bergmann (1993) na optimalnu ishranjenost obične bukve s mineralnim hranivima ukazuju granične vrijednosti koncentracije N (1,90 – 2,50 %), P (0,15 – 0,30 %), Mg (0,15 – 0,30 %), K (1,0 – 1,50 %), Ca (0,30 – 1,50 %), Zn (15 – 50 ppm), Mn (35 – 100 ppm) i Cu (5 -12 ppm) u suhoj tvari lišća. Granične vrijednosti optimalne ishranjenosti obične bukve s Fe iznose 50 – 178 ppm (Van den Burg 1990). Na temelju usporedbe izmjerene koncentracije mineralnih hraniva u suhoj tvari lišća (Tablica 1) sa gore navedenim graničnim vrijednostima, evidentno je da je u KO tretmanu koncentracija svih hraniva bila u granicama optimalne ishranjenosti. S druge strane, najniža koncentracija |