DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Općenito je sreća za sve naše brijestove da vrlo rano plodonose (prije nego ih napadne nizozemska bolest), pa tako i za nizinski brijest, pogotovo na osami (već u dobi od 10-ak godina). Upravo ta činjenica spašava nizinski, a i gorski brijest, da nisu gotovo u potpunosti nestali iz hrvatske flore.
Musićki brijestovi su sasvim sigurno vrlo vrijedni primjerci koji zaslužuju veću znanstveno-istraživačku pozornost. Za sada ih je samo doc. dr. sc. Marko Zebec analizirao u svojoj disertaciji (Zebec 2010; Zebec i dr. 2014), a slikovno su prikazani u sveučilišnim udžbenicima Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Franjić i Škvorc 2010) i Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Novo izdanje; Franjić i Škvorc 2020).
Literatura
Franjić, J., Ž. Škvorc, 2010: Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 432 str. Zagreb.
Franjić, J., Ž. Škvorc, 2020: Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Novo izdanje). Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 516 str. Zagreb.
Zebec, M., 2010: Morfologija i varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) u Hrvatskoj. Disertacija – Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet.
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, 2014: Morfološka varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske. Šum. list, 138(11-12): 563-572.
Međunarodna godina biljnog zdravstva
Ivo Aščić
Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, 2020. godina proglašena je Međunarodnom godinom biljnog zdravstva (engl. International Year of Plant Health, IYPH). S obzirom na veliko značenje biljnog zdravstva na različitim područjima poput proizvodnje zdrave hrane, bioraznolikosti, zaštite okoliša, šumarstva i sl., promocija UN-ove inicijative je od iznimne važnosti. IYPH je u izravnoj vezi s 15. ciljem UN-ovog održivog razvoja do 2030. godine: “Život na kopnu”, kojemu je između ostalog cilj ­zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kop­nenih ekosustava, održivo upravljati šumama i sprječiti uništavanje biološke raznolikosti. Procjena je da se godišnje izgubi oko 13 milijuna hektara šuma, što je ekvivalent površine Grčke.
Vrlo učinkovit način skretanja nacionalne i regionalne te svjetske pozornsti na biljno zdravstvo je onaj putem poštanskih maraka. Da se radi o popularnom promidžbenom kanalu pokazuje i podatak kako je Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organization, FAO) sa sjedištem u Rimu, koordinator Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020., preko Svjetske poštanske unije (engl. The Universal Postal Union, UPU) poslala preporuku svim članicama (193 države) oko mogućnosti izdavanja poštanskih maraka na spomenutu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 83     <-- 83 -->        PDF

temu. U trenutku pisanja članka (krajem ožujka 2020.) više je država podržalo ovaj način promocije, npr. Švicarska, Luxemburg, UN, Vatikan, Poljska, Moldavija i dr.
Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca, bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane niti za ljude niti za životinje. Ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnoj razini, utječe na produktivnost i biološku raznolikost šuma i divlju floru prirodnog okoliša.
O utjecaju šumskih nametnika na različita drveća pokazuje i primjer splitskog parka Marijan iz 2018. godine. Štete koje su nanijeli potkornjaci (Ipidae) su neprocjenjive: moralo se pristupiti uklanjanju stotina stabala alepskog bora (Pinus halepensis).
Okrugli stol : Standardizacija novih zanimanja u području urbanog šumarstva
Damir Dramalija
U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana šuma 2021. godne, Sekcija za urbano šumarstvo pri HŠD u suradnji sa Fakultetom šumarstva i drvne tehnologje Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je dana 22. 03. 2021.g. u prostorijama Šumarskog doma HŠD okrugli stol na temu: “Standardizacija novih zanimanja u području urbanog šumarstva”.
Okrugli stol bio je posvećen pokojnom kolegi Viktoru Lochertu (1940.-2020.) koji je značajno doprinijeo razvoju urbanog šumarstva u Hrvatskoj, posebno na povećanju i razmjeni znanja, kao i potrebi razvoja strukovnog obrazovanja iz različitih disciplina urbanog šumarstva od najnižih do najviših stručnih razina.
Uvodno predavanje za okrugli stol održao je doc. dr. sc. Vinko Paulić profesor arborikulture s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U svom predavanju, docent Paulić predstavio je projekt pod nazivom Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kojega je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela u razdoblju od 2014. do 2020. sa partnerima, a koji je bio financiran iz Europskoga socijalnoga fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.