DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Općenito je sreća za sve naše brijestove da vrlo rano plodonose (prije nego ih napadne nizozemska bolest), pa tako i za nizinski brijest, pogotovo na osami (već u dobi od 10-ak godina). Upravo ta činjenica spašava nizinski, a i gorski brijest, da nisu gotovo u potpunosti nestali iz hrvatske flore. Musićki brijestovi su sasvim sigurno vrlo vrijedni primjerci koji zaslužuju veću znanstveno-istraživačku pozornost. Za sada ih je samo doc. dr. sc. Marko Zebec analizirao u svojoj disertaciji (Zebec 2010; Zebec i dr. 2014), a slikovno su prikazani u sveučilišnim udžbenicima Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Franjić i Škvorc 2010) i Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Novo izdanje; Franjić i Škvorc 2020). Literatura Franjić, J., Ž. Škvorc, 2010: Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 432 str. Zagreb. Franjić, J., Ž. Škvorc, 2020: Šumsko drveće i grmlje Hrvatske (Novo izdanje). Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 516 str. Zagreb. Zebec, M., 2010: Morfologija i varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) u Hrvatskoj. Disertacija – Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet. Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, 2014: Morfološka varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske. Šum. list, 138(11-12): 563-572. Međunarodna godina biljnog zdravstva Ivo Aščić Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, 2020. godina proglašena je Međunarodnom godinom biljnog zdravstva (engl. International Year of Plant Health, IYPH). S obzirom na veliko značenje biljnog zdravstva na različitim područjima poput proizvodnje zdrave hrane, bioraznolikosti, zaštite okoliša, šumarstva i sl., promocija UN-ove inicijative je od iznimne važnosti. IYPH je u izravnoj vezi s 15. ciljem UN-ovog održivog razvoja do 2030. godine: “Život na kopnu”, kojemu je između ostalog cilj zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama i sprječiti uništavanje biološke raznolikosti. Procjena je da se godišnje izgubi oko 13 milijuna hektara šuma, što je ekvivalent površine Grčke. Vrlo učinkovit način skretanja nacionalne i regionalne te svjetske pozornsti na biljno zdravstvo je onaj putem poštanskih maraka. Da se radi o popularnom promidžbenom kanalu pokazuje i podatak kako je Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organization, FAO) sa sjedištem u Rimu, koordinator Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020., preko Svjetske poštanske unije (engl. The Universal Postal Union, UPU) poslala preporuku svim članicama (193 države) oko mogućnosti izdavanja poštanskih maraka na spomenutu |