DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2021 str. 34 <-- 34 --> PDF |
3. REZULTATI 3. RESULTS 3.1. Kronologija širina godova crnoga bora – Tree rings width chronologies Ukupno je prikupljeno i kvalitetno datirano 49 individualnih serija širina godova s ukupno 25 stabala crnoga bora (Slika 2). Maksimalno utvrđena duljina kronologije iznosi 274 godine. Prosječna širina godova iznosi 1,16 mm sa standardnim odstupanjem ±0.843 mm. Prosječna osjetljivost (MS) koja predstavlja varijaciju u širinama godova iz godine u godinu iznosi 0,25 što ukazuje da su serije širina godova osjetljive i stoga pogodne za korelacijsku analizu s klimatskim čimbenicima. Unutarserijska korelacija (korelacija između uzoraka s jednakih stabala) rbar.wt iznosi 0.704, prosječna korelacija uzoraka između različitih stabla rbar.bt iznosi 0.551. Izraženi populacijski signal (EPS) prikazuje za koje razdoblje kronologija sastavljena od limitiranog broja stabala točno predstavlja kronologiju teoretske populacije. Razdoblja kronologije s vrijednosti EPS-a iznad 0.85 se smatraju dovoljno adekvatne za rekonstrukciju klime (Cook i Kairiukstis, 1990). EPS iznad 0.85 je ostvaren u razdoblju 1816 - 2015. godine (Slika 2). 3.2. Analiza odnosa klime i rasta stabla – Analysis of the Climate-Growth Relationship Rezultati korelacijskih analiza ukazuju na značajan (P<0.05) pozitivan utjecaj oborina te značajan negativan utjecaj temperature zraka na radijalni prirast borovih stabala. Značajne (P<0.05) pozitivne korelacije između kronologije stabala crnoga bora i oborina utvrđene su za mjesece lipanj (R= 0,39), srpanj (R= 0,27) i kolovoz (R=0,30 ) tekuće godine (Slika 3). Značajne negativne korelacije utvrđene su za prosječnu temperaturu zraka u rujnu prethodne godine (R= -0,34) te u rujnu tekuće godine nastanka goda (R= -0,35). Pozitivan utjecaj temperature zraka na radijalni rast stabala crnoga bora utvrđen je samo u ožujku tekuće godine (R= 0,29). Sezonske korelacije predstavljaju prosjek klimatskih čimbenika za sezonu (prosjek 2, 3 i 4 mjeseca) a prikazane su na slici 4. Sezonske korelacije ukazuju na značajne i jak klimatski signal za ukupnu količinu oborina u razdoblju od lipnja - kolovoza (JJA) tekuće godine u iznosu (R= 0,60). 3.3. Vremenska stabilnost korelacije – Temporal stability of Climate-Growth Relationship Za rekonstrukcije klime ključno je testirati vremensku stabilnost klimatskog signala tijekom razdoblja koje pokrivaju instrumentalna mjerenja. Na temelju analize korelacije (slika 4), ukupna količina oborina u ljeto (lipanj-kolovoz, JJA) odabrana je kao varijabla s najvećom korelacijom, odnosno s najvećim utjecajem na varijabilnost rasta stabala crnoga bora te je stoga korištena u testu vremenske stabilnosti (slika 5). Vremenska stabilnost korelacije analizirana je koristeći pomičnu korelacije za duljinu razdoblja od 30 godina s korakom od 1 godine (slika 5). Značajan pozitivan signal oborina u ljeto (JJA) utvrđen je tijekom cijelog promatranog razdoblja od 1954. – 2015. godine s blagim porastom od 2006. godine. Za razliku od oborina, temperaturni signal nakon 1996. značajno pada (Slika 5). Analizom klimatske |