DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 83     <-- 83 -->        PDF

te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume cijelomu društvu.
Ovakav je, održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj, neprekinut već više od stoljeća, osigurao ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU.
S obzirom na važeće zakonske okvire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj, ali i nove dokumente EU koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, potpuno neosnovano dovodi u pitanje.
Ne želimo ni pomisliti da bi, pod različitim političkim ili populističkim pritiscima, mogle na raznim razinama u Hrvatskoj i u Europskoj uniji uskoro biti donesene odluke koje će ići na štetu naših šuma kojima se ponosimo, a kojima se ponosi i EU jer značajno pridonose bioraznolikosti na razini cijele Europske unije.
Aktualni dokumenti EU, „Green deal“ („Zeleni plan“) i „Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine“, samo dodatno pojačavaju sumnje hrvatske šumarske struke da je namjera EU, pod izlikom povećanja i očuvanja bioraznolikosti na razini Republike Hrvatske, zatvoriti prirodne šumske ekosustave u Hrvatskoj te ih prvo djelomično, a zatim potpuno izuzeti iz prirodnoga gospodarenja.
Postupak djelomičnoga ograničavanja šumskogospodarskih aktivnosti u našim prirodnim šumama već je u tijeku, a posljedice su vidljive i u šumarskom i u drvoprerađivačkom sektoru, a što je najvažnije, i na samim šumskim ekosustavima.
Hrvatska je jedna od najvećih oaza prirodnih šuma bogatih biljnim i životinjskim vrstama u Europskoj uniji, a način gospodarenja našim šumama može i treba biti putokaz mnogim državama članicama EU kako bi odgovornim ponašanjem prema prirodi te održivim, potrajnim i prirodi bliskim gospodarenjem šumama, i one mogle imati prirodne i bioraznolike šume umjesto sadašnjih monokultura i plantaža.
Smatramo da Hrvatska ne smije i ne može biti „kažnjena“ zato što ima prirodne i bioraznolike šume, jedne od najljepših prirodnih šuma u Europi; upravo suprotno, EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području EU, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihov „know – how“ u toj im implementaciji može biti od velike pomoći.
Donositelji odluka na nacionalnoj razini i na razini EU trebali bi i čuti i poslušati glas hrvatske šumarske struke jer naše, hrvatske šume najbolje potvrđuju našu stručnost i više od dva i pol stoljeća dug i odgovoran odnos prema prirodi.
Stoga se nadam, poštovane dame i gospodo, da će ovaj stručni skup rezultirati donošenjem kvalitetnih zaključaka na dobrobit i daljnji napredak šumarskoga sektora i svih sektora temeljenih na šumi u Republici Hrvatskoj.
Iza organizacije predmetnog stručnoga skupa stoji golem posao i velik broj ljudi koji su taj posao odradili. Ovom prilikom iskreno zahvaljujem svima koji su, na bilo koji način, pridonijeli organizaciji stručnoga skupa: suorganizatorima, predavačima, sudionicima panel-rasprave, moderatorima, članovima Organizacijskoga odbora, članovima Programskoga odbora te svima ostalima uključenima u organizaciju ovoga skupa.
Današnjim okupljanjem u ovako velikom broju, šaljemo poruku podrške organizaciji stručnoga skupa, iskazujemo potporu zaključcima koje ćemo na kraju skupa donijeti i prihvatiti, te dajemo motivaciju i poticaj čelnicima dionika u sektoru šumarstva i ostalim sektorima temeljenima na šumi za što uspješnije zastupanje zajedničkih interesa na razini RH i EU.“
Nakon dekana na skup se nakratko uključila kako bi pozdravila sudionike Marijana Petir, predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
U prvom dijelu programa održana su plenarna izlaganja, a prvu prezentaciju pod naslovom „Održivost gospodarenja šumama u odnosu na zahtjeve očuvanja biološke raznolikosti i zaštite prirode“, održao je prof. Jura Čavlović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio stanje i razvojne značajke šumskih resursa u RH te istaknuo ekonomsku, okolišnu i socijalnu ulogu šuma koje se ostvaruju održivim gospodarenjem. Ukazao je i na brojne nelogičnosti koje se pojavljuju u mjerama očuvanja biološke raznolikosti, a koje su u nesuglasju s osnovnim postulatima gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da će za uvođenje novih zahtjeva u području zaštite prirode u gospodarenje šumama biti potrebna dodatna edukacija šumarskih stručnjaka kao i definiranje i uspostava sustava financiranja nastalih troškova i gubitaka prihoda.
Na kraju prezentacije svim sudionicima je postavljeno pitanje: je li poznato stanje i posljedice primjene ograničenja proizašlih iz mjera zaštite prirode na šumarstvu u RH, na što je čak 83% odgovorilo kako nije poznato te smatra kako je potrebna detaljna procjena i analiza.
Na drugom pitanju vezanom uz postojeće stanje ekološke mreže i mjera zaštite prirode u RH, čak 78% sudionika se složilo kako je nužno redefiniranje mreže i mjera zaštite.
Prezentaciju pod naslovom „Sektor LULUCF u svijetlu EU politike do 2050.“ održala je dr. sc. Nirvana Franković