DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 81     <-- 81 -->        PDF

i radu sa studentima (2019), Priznanje Akademije šumarskih znanosti za zasluge u njezinu stvaranju, razvoju i promicanju (2016) te Zlatnik Hrvatskoga šumarskoga društva i Priznanje za višegodišnji rad na dobrobiti šumarske struke (2016).
Od ostalih aktivnosti profesora Vukelića podsjećamo na njegovu vrlo važnu ulogu u osnivanju Akademije šumarskih znanosti u Hrvatskoj, stručno-popularne manifestacije „Dani hrvatskoga šumarstva“, u osnivanju i opremanju Šumarskoga muzeja u Krasnu, a bio je i poticatelj i glavni urednik šest znanstvenih i stručnih monografija u Hrvatskoj, od kojih ističemo monografije Silvae nostrae Croatiae (1995), Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita (2004) i Poplavne šume u Hrvatskoj (2005).
Čestitamo profesoru Josi Vukeliću na zasluženom priznanju i želimo mu i dalje plodonosan znanstveni i stručni rad.
Kratki prikaz stručnog skupa „Politike i zakonodavstvo EU i RH u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“
Tibor Pentek
Online stručni skup „Politike i zakonodavstvo EU i RH u potrajnom gospodarenju šumama ‒ izazovi i posljedice“ održan je 2. prosinca 2020. godine u organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Skup je okupio preko 150 sudionika, među kojima vodeće stručnjake iz znanstvenih i gospodarskih institucija te kreatore javnih politika u Republici Hrvatskoj, a svoja iskustva predstavili su gosti iz Austrije i Slovenije. Iako su mjerodavni za pripremu i provedbu mjera zaštite prirode, skupu nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Uvodni govor održao je dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibor Pentek čiji sadržaj zbog aktualnosti problematike za budućnost šumarske struke u Hrvatskoj prenosimo u cijelosti.
„Poštovane dame i gospodo, cijenjene kolegice i kolege, dopustite mi da vam se u povodu stručnoga skupa „Politike i zakonodavstvo EU i RH u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“, kojega je naš Fakultet, zajedno s Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika suorganizator, obratim s nekoliko prigodnih riječi.
Na početku vas sve srdačno pozdravljam i zahvaljujem što na daljinu, on-line, sudjelujete na ovom stručnom skupu, svjesni iznimne važnosti teme o kojoj ćemo danas raspravljati kako za buduće gospodarenje šumama u Hrvatskoj, za sektor šumarstva, sektor drvne industrije i sve sektore temeljene na šumi, tako i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, ali i za svekoliku društvenu zajednicu Lijepe Naše.
Poseban pozdrav upućujem saborskoj zastupnici gospođi Marijani Petir, predsjednici saborskog Odbora za poljoprivredu i izaslanici predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, koja je prepoznala značaj današnjeg stručnog skupa te svojom nazočnošću uveličala ovaj događaj.
Osobita mi je čast i veliko zadovoljstvo srdačno pozdraviti sve cijenjene pozvane predavače iz Hrvatske i inozemstva na današnjem skupu te im zahvaliti na vremenu i trudu uloženom u pripremu zanimljivih predavanja.
Lijep pozdrav i veliku zahvalu upućujem svim domaćim i stranim sudionicima panel-rasprave koji će, siguran sam, dati značajan doprinos kvaliteti, dinamičnosti i zanimljivosti panel-rasprave.
Republika Hrvatska je zahtjev za ulazak u Europsku uniju podnijela 21. veljače 2003. godine, a država članica EU postala je 1. srpnja 2013. godine. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju, osim svojih mnogih ostalih prirodnih i kulturnih bogatstava kojima je oplemenila EU, unijela i jedne od najljepših i najprirodnijih šuma u čitavoj Europi, koje se prostiru na 47 % kopnene površine naše države, odnosno na približno 2,7 milijuna hektara.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Za današnje izuzetno dobro stanje šuma u Hrvatskoj zaslužno je organizirano i stručno gospodarenja šumama, koje traje već 255 godina, točnije od 23. veljače 1765. godine kada je osnovana Uprava šuma karlovačkoga generalata sa šumarijama u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori.
Od 20. listopada 1898. godine, kada je u okviru tadašnjega Mudroslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započela raditi Šumarska akademija, visoko obrazovani šumarski stručnjaci školuju se u Hrvatskoj. Potrebno je posebno naglasiti snažnu, više od stoljeća dugu povezanost visokoga školstva, znanosti, struke i resornoga ministarstva u hrvatskom šumarstvu.
Šume i šumska zemljišta dobra su od iznimnoga interesa za RH te su kao takva zaštićena Ustavom Republike Hrvatske. Šumarstvo i drvna industrija zajedno u ukupnom BDP-u Hrvatske sudjeluju s približno 3,50 %, a zapošljavaju oko 35.000 ljudi. Prerada drva i proizvodnja namještaja čine oko 7,50 % industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Zahvaljujući kvalitetnoj drvnoj sirovini izvoz drvoprerađivačke industrije stalno raste i dostigao je 1,1 milijardu eura u 2019. godini.
Šume su posebno važne u ruralnim područjima Republike Hrvatske jer osiguravaju mogućnost zapošljavanja u šumarstvu i u sektorima temeljenim na šumi, što, nedvojbeno, pozitivno utječe na smanjenje trenda depopulacije ruralnih područja.
Ipak, važnost šuma za Republiku Hrvatsku mnogo je šira nego što pokazuju upravo navedeni podaci. Naime, s ekološkoga su stajališta šume izuzetno bitne za svekoliku društvenu zajednicu jer pružaju mnogobrojne značajne usluge koje je, vrlo često, teško mjerljivo odrediti.
Posljednjih smo tridesetak godina svjedoci klimatskih promjena, koje su na razini EU potaknule vlade država članica, uz suradnju s mjerodavnim institucijama i nevladinim udrugama, na donošenje novih zakonodavnih okvira radi očuvanja prirode i ublažavanja klimatskih promjena.
Republika Hrvatska je, kao odgovorna članica EU, prihvatila nove zakonodavne okvire i počela ih primjenjivati. Sa stajališta EU prihvaćanje novih zakonodavnih okvira, usmjerenih očuvanju prirode i ublažavanju klimatskih promjena, za Hrvatsku bi značilo prilično mijenjanje uobičajenih navika i obrazaca ponašanja prema prirodi, uključivo prema šumskim ekosustavima.
Pri tome nije dovoljno prepoznata činjenica kako su šume sredstvo, a šumarstvo iznimno snažan alat za smanjenje posljedica klimatskih promjena i s njima povezanih prirodnih nepogoda.
Tri ključne institucije EU – Komisija, Vijeće i Parlament, svjesne su činjenice da na razini EU treba mijenjati pristup prema prirodi, uz istodobnu prilagodbu gospodarstva, te sukladno tomu predlažu i donose različite politike, strategije i ostale dokumente EU, ali nisam siguran jesu li pri tome u potpunosti svjesne velikih različitosti među državama članicama Europske unije.
Značajna heterogenost država članica EU prema kriteriju trenutačno dostignutoga stupnja gospodarskoga razvoja i životnoga standarda s jedne strane, ali i prema kriteriju sadašnjega stanja očuvanosti prirode, posebno šumskih ekosustava, ponajprije zahvaljujući dosadašnjemu pristupu njihovu gospodarenju, s druge strane, otvara mnoga pitanja koja proizlaze iz važećih politika i zakonodavstva i Europske unije i Republike Hrvatske.
Dio članica EU, koje su dostigle vrlo visok stupanj razvoja svojega gospodarstva uz istodobni izuzetno visok standard svojih građana, pogrešnim su odnosom prema prirodi, a time i šumskim ekosustavima, narušile njihovu strukturu i stabilnost, a u ponekim slučajevima prirodne šumske ekosustave potpuno devastirali. Možemo slobodno kazati da je priroda „žrtvovana“ radi gospodarskoga razvoja i podizanja standarda građana.
S druge pak strane imamo članice EU koje se nalaze na nižem stupnju gospodarskoga razvoja i životnoga standarda od drugih članica EU, ali su one svojim šumama kroz prošlost, a tako čine i danas, gospodarile stručno, na održiv i prirodi blizak način. Njihove su šume sačuvale prirodnost i bioraznolikost. Hrvatska se, nažalost ili na sreću, ja ipak mislim na sreću, nalazi u toj skupini država članica EU.
Općenito govoreći, šumske ekosustave u članicama EU možemo podijeliti na dvije vrste. Prva su vrsta šumski ekosustavi u onim državama koje prevladavajuće gospodare umjetno podignutim sastojinama, kulturama i plantažama, brzorastućih, često alohtonih vrsta drveća, vodeći se pri gospodarenju ponajviše ekonomskim kriterijem, kratkoročnom i srednjoročnom dobiti u šumarstvu i sektorima temeljenim na šumi, a nešto manje imaju na umu odgovoran odnos prema prirodi i posljedice koje takav pristup, dugoročno, može i zasigurno će imati na prirodne šumske ekosustave.
Drugu vrstu šumskih ekosustava čine prirodne šume autohtonih vrsta drveća u onim državama članicama EU koje dugi niz godina, neke i više stoljeća, kontinuirano, stručnim, održivim gospodarenjem, potpomažu prirodne procese obnove šuma, istodobno primjenjujući holistički odnos šumarstva prema čitavoj društvenoj zajednici.
U Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke u šumarstvu, u gospodarenje šumama utkana načela održivoga ili potrajnoga gospodarenja, temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu šuma i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 83     <-- 83 -->        PDF

te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume cijelomu društvu.
Ovakav je, održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj, neprekinut već više od stoljeća, osigurao ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU.
S obzirom na važeće zakonske okvire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj, ali i nove dokumente EU koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, potpuno neosnovano dovodi u pitanje.
Ne želimo ni pomisliti da bi, pod različitim političkim ili populističkim pritiscima, mogle na raznim razinama u Hrvatskoj i u Europskoj uniji uskoro biti donesene odluke koje će ići na štetu naših šuma kojima se ponosimo, a kojima se ponosi i EU jer značajno pridonose bioraznolikosti na razini cijele Europske unije.
Aktualni dokumenti EU, „Green deal“ („Zeleni plan“) i „Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine“, samo dodatno pojačavaju sumnje hrvatske šumarske struke da je namjera EU, pod izlikom povećanja i očuvanja bioraznolikosti na razini Republike Hrvatske, zatvoriti prirodne šumske ekosustave u Hrvatskoj te ih prvo djelomično, a zatim potpuno izuzeti iz prirodnoga gospodarenja.
Postupak djelomičnoga ograničavanja šumskogospodarskih aktivnosti u našim prirodnim šumama već je u tijeku, a posljedice su vidljive i u šumarskom i u drvoprerađivačkom sektoru, a što je najvažnije, i na samim šumskim ekosustavima.
Hrvatska je jedna od najvećih oaza prirodnih šuma bogatih biljnim i životinjskim vrstama u Europskoj uniji, a način gospodarenja našim šumama može i treba biti putokaz mnogim državama članicama EU kako bi odgovornim ponašanjem prema prirodi te održivim, potrajnim i prirodi bliskim gospodarenjem šumama, i one mogle imati prirodne i bioraznolike šume umjesto sadašnjih monokultura i plantaža.
Smatramo da Hrvatska ne smije i ne može biti „kažnjena“ zato što ima prirodne i bioraznolike šume, jedne od najljepših prirodnih šuma u Europi; upravo suprotno, EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području EU, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihov „know – how“ u toj im implementaciji može biti od velike pomoći.
Donositelji odluka na nacionalnoj razini i na razini EU trebali bi i čuti i poslušati glas hrvatske šumarske struke jer naše, hrvatske šume najbolje potvrđuju našu stručnost i više od dva i pol stoljeća dug i odgovoran odnos prema prirodi.
Stoga se nadam, poštovane dame i gospodo, da će ovaj stručni skup rezultirati donošenjem kvalitetnih zaključaka na dobrobit i daljnji napredak šumarskoga sektora i svih sektora temeljenih na šumi u Republici Hrvatskoj.
Iza organizacije predmetnog stručnoga skupa stoji golem posao i velik broj ljudi koji su taj posao odradili. Ovom prilikom iskreno zahvaljujem svima koji su, na bilo koji način, pridonijeli organizaciji stručnoga skupa: suorganizatorima, predavačima, sudionicima panel-rasprave, moderatorima, članovima Organizacijskoga odbora, članovima Programskoga odbora te svima ostalima uključenima u organizaciju ovoga skupa.
Današnjim okupljanjem u ovako velikom broju, šaljemo poruku podrške organizaciji stručnoga skupa, iskazujemo potporu zaključcima koje ćemo na kraju skupa donijeti i prihvatiti, te dajemo motivaciju i poticaj čelnicima dionika u sektoru šumarstva i ostalim sektorima temeljenima na šumi za što uspješnije zastupanje zajedničkih interesa na razini RH i EU.“
Nakon dekana na skup se nakratko uključila kako bi pozdravila sudionike Marijana Petir, predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
U prvom dijelu programa održana su plenarna izlaganja, a prvu prezentaciju pod naslovom „Održivost gospodarenja šumama u odnosu na zahtjeve očuvanja biološke raznolikosti i zaštite prirode“, održao je prof. Jura Čavlović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio stanje i razvojne značajke šumskih resursa u RH te istaknuo ekonomsku, okolišnu i socijalnu ulogu šuma koje se ostvaruju održivim gospodarenjem. Ukazao je i na brojne nelogičnosti koje se pojavljuju u mjerama očuvanja biološke raznolikosti, a koje su u nesuglasju s osnovnim postulatima gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da će za uvođenje novih zahtjeva u području zaštite prirode u gospodarenje šumama biti potrebna dodatna edukacija šumarskih stručnjaka kao i definiranje i uspostava sustava financiranja nastalih troškova i gubitaka prihoda.
Na kraju prezentacije svim sudionicima je postavljeno pitanje: je li poznato stanje i posljedice primjene ograničenja proizašlih iz mjera zaštite prirode na šumarstvu u RH, na što je čak 83% odgovorilo kako nije poznato te smatra kako je potrebna detaljna procjena i analiza.
Na drugom pitanju vezanom uz postojeće stanje ekološke mreže i mjera zaštite prirode u RH, čak 78% sudionika se složilo kako je nužno redefiniranje mreže i mjera zaštite.
Prezentaciju pod naslovom „Sektor LULUCF u svijetlu EU politike do 2050.“ održala je dr. sc. Nirvana Franković

ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Mihelj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tema su klimatske promjene i strategije EU koje se bave s utjecajem klimatskih promjena na ekosustave te važnost poticanja upravitelja šuma na održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini. Napomenula je kako je glavni cilj strategija za buduće vremensko razdoblje pošumljavanje, očuvanje i obnova šuma, kako bi se povećala apsorpcija CO2, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju biološkoj raznolikosti. Posebno je naglasila da je za povećanje ponora ugljika potrebno drvne proizvode dovesti do visokog stupnja finalizacije jer izvozom poluproizvoda i ogrjeva paralelno dopuštamo da se uvoznici koriste odlivom koji je proizveden u Hrvatskoj.
Nakon predavanja rezultati ankete pokazali su kako se 98% sudionika stručnog skupa slaže kako je potrebno dio sredstava koje RH prikupi od prodaje emisijskih jedinica usmjeriti u provedbu projekata u šumarskom sektoru s ciljem povećanja ponora ugljika.
Na pitanje kakve šume predstavljaju veći ponor ugljika 75% je odgovorilo da su to normalne gospodarske šume, dok 25% sudionika smatra kako su to stare zaštićene šume.
Treću prezentaciju pod naslovom „Šumarstvo i EU fondovi iz hrvatske perspektive“ održao je mr. sc. Goran Gregurović iz Ministarstva poljoprivrede. Kroz prezentaciju je prikazano dosadašnje korištenje EU fondova, Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog Programa Konkurentnost i kohezija, koji su važan izvor financiranja razvoja šumarstva i održivog gospodarenja šumama u EU. Među ciljevima šumarstva na nacionalnoj razini koje je spomenuo, nalaze se imovinsko-pravno raščišćavanje i okrupnjavanje privatnih šumoposjeda. Uz to, kao važan cilj naglašena je i optimalna valorizacija općekorisnih funkcija šuma, uspostava održivog kompenzacijskog modela potpora (eng. „Natura payments“), nova zelena radna mjesta u šumarstvu te razvoj urbanog šumarstva. Također je napomenuo važnost učinkovite međusektorske suradnja i zajedničkih projekata s poljoprivredom, energetikom, zaštitom okoliša, zdravstvom i dr.
Iz postavljenog pitanja pokazalo se kako 57% sudionika smatra kako mjere i financijska sredstva iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. namijenjena šumarskom sektoru nisu bili dovoljni, dok 43% smatra kako jesu.
Na drugo pitanje 33% sudionika izjasnilo se kako smatra kako je za naredno financijsko razdoblje EU najvažniji cilj rješavanje imovinsko-pravnih problema i okrupnjavanje posjeda. Za optimalno vrednovanje općekorisnih funkcija glasalo je 25% sudionika, a za uspostavu održivog kompenzacijskog modela potpora njih 18%, dok najmanji postotak (10%) smatra kako je bitno uložiti u nova zelena radna mjesta u šumarstvu i učinkovitu međusektorsku suradnju.
U sljedećoj prezentaciji dr. sc. Christian Brawenz iz Saveznog ministarstvo poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije predstavio je primjenu Nature 2000 u gospodarenju šumama Republike Austrije, naveo primjer prakse te analizirao problematiku koju određena pravila predstavljaju u gospodarenju šumama. Upoznao je sudionike s problemima koji se pojavljuju u zaštićenim područjima i njihov utjecaj prvenstveno na ruralne krajeve. Posebno je upozorio na činjenicu da imovina i zemljišta u zaštićenim područjima gube vrijednost zbog ograničenja kojima se smanjuju prihodi uslijed pada ekonomskih aktivnosti.
Na pitanje može li se osigurati opskrbu industrije i kućanstva drvom iz obnovljivih izvora energije ako se povećaju površine zaštićenih područja 64% sudionika skupa misli da ne može dok se 34% smatra kako će biti moguće.
Kroz drugo pitanje 64% sudionika smatra da će se odliv CO₂ smanjiti pri povećanju površine zaštićenih područja, dok 36% smatra kako će se odliv povećati.
Na kraju prvog dijela programa mr. sc. Zdenko Bogović iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika osvrnuo se na stanje zaštite prirode u šumama RH te ograničenja koja određene zaštite nose kod gospodarenja šumama. Istaknuo je i procjene gubitaka koje ograničenja nose te mogućnosti kompenzacije za njih. Također je napomenuo i važnost komunikacije sa sektorom zaštite prirode pri donošenju novih zakona i ograničenja. Kao primjer naveo je situaciju u kojoj se na Bioportalu površine jednodobnih šuma koje su u procesu prirodne obnove prikazuju kao degradacijski oblici šikara i živica. Upozorio je i na činjenicu da će smanjenje sječivog etata imati posljedicu na cijeli lanac vrijednosti u šumarskom sektoru i ostalim, na šumi baziranim sektorima.
Na postavljeno pitanje ograničavaju li se mjere zaštite prirode vlasnike šuma u provedbi održivog gospodarenja, 62% sudionika odgovorilo je kako ograničavaju, 8% kako samo djelomično ograničavaju, dok je 30% sudionika odgovorilo kako smatra da mjere zaštite prirode ne ograničavaju provođenje održivog gospodarenja.
Posljednje pitanje provedene ankete pokazalo je kako 85% sudionika stručnog skupa smatra kako je dosadašnje održivo gospodarenje šumama dovoljno za održavanje visokog nivoa bioraznolikosti bez dodatnih mjera zaštite prirode.
U panel raspravi koju je kao moderator vodio prof. dr. sc. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su:
– Jože Mori, dipl. ing. šum., Zavod za gozdove Republike Slovenije
– doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
– mr. sc. Goran Gregurović, Ministarstvo poljoprivrede

ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 85     <-- 85 -->        PDF

– dr. sc. Josip Faletar, Hrvatska gospodarska komora
– mr. sc. Zdenko Bogović, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika
– mr. sc. Krešimir Žagar, Hrvatske šume d.o.o.
Na početku je moderator izrazio žaljenje što na skupu nema aktivnih predstavnika iz sektora zaštite prirode, no napomenuo je da je ovo početak i da očekuje da se u narednom razdoblju započne s međusektorskom suradnjom kroz argumentirane rasprave i druge oblike komunikacije. Šumarski sektor i sektor zaštite prirode u konačnici ima isti cilj i dijele mišljenje kako je važno zadržati bioraznolikost i očuvati bogatstvo šuma, bitno je samo uskladiti kako se do toga može doći, za što je potrebno razumijevanje pojma održivo gospodarenje šuma koje uključuje i ekonomski i socijalnu funkciju šuma te suradnja sektora.
S tim stavom složili su se i ostali panelisti. Zdenko Bogović je naznačio da implementacija mjera proizašlih iz Zakona o zaštiti prirode zatvara šume kao jedan od najznačajnijih obnovljivih resursa što će posljedično dovesti do gubitaka radnih mjesta i depopulacije ruralnih područja.
To je potvrdio i demograf Stjepan Šterc koji je upozorio kako je zemlju pogodio demografski slom jer je prirodan pad stanovništva na razini 16.000 godišnje. Negativnim trendovima svakako pridonosi politika u sektoru zaštite prirode koja donosi niz ograničenja bez prethodne analize posljedica na gospodarstvo i populaciju posebice u ionako osiromašenim krajevima RH (Lika, Gorski kotar, Slavonija).
Krešimir Žagar naglasio je kako će smanjenje etata, uz direktan utjecaj na opseg radova u upravljanju šumama imati i indirektan utjecaj na poduzetništvo u šumarskom sektoru koje obavlja značajan dio radova sječe i privlačenja, transporta i uzgojnih radova u državnim šumama. Josip Faletar istaknuo je problem mogućeg nedostatka sirovine za drvnu industriju koji će uzrokovati smanjenje broja radnih mjesta, a samim time i negativne gospodarske pokazatelje u cijelom sektoru drvne industrije kao jednoj od vrlo značajnih gospodarskih grana, pogotovo u ruralnim krajevima.
Slična iskustva iznio je i Jože Mori iz Zavoda za gozdove Slovenije, uz opasku da u Sloveniji nisu u praksi provedena ograničenja u gospodarenju šumama, a naknade za ograničenja u gospodarenju šumama su u fazi uvođenja.
Goran Gregurević je rekao da su od strane nadležnih ministarstava prepoznati problemi te da su u pripremi strateški dokumenti koji će uključiti i mjere za ublažavanje posljedica primjene ograničenja uzrokovanih mjerama zaštite prirode.
Na skupu su doneseni slijedeći zaključci koje je iznio dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibor Pentek.
1. Održivo i potrajno gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj temelji se na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim se gospodarenjem održava biološka raznolikost, stabilnost šumskoga ekosustava i dostupnost drvne sirovine te optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma.
2. Implementacijom mjera zaštite prirode, koje su propisane Zakonom o zaštiti prirode, u šumskogospodarske planove, postavljaju se ograničenja u gospodarenje šumama, što prekida normalno gospodarenje i obnovu šumskoga ekosustava.
3. Među osobito negativnim posljedicama ograničenja gospodarenja šumama, koje nastaju provedbom Zakona o zaštiti prirode, svakako je smanjenje dostupnosti drvne sirovine, zbog čega se smanjuje proizvodnja u šumarstvu i drvnoj industriji te broj radnih mjesta u ruralnim područjima.
4. Uredba 1305/2013 EU-a predviđa kompenzacijske mjere za vlasnike šuma zbog njihovih gubitaka, dok njome nisu obuhvaćeni povezani gubici u cijelom lancu vrijednosti u šumarstvu i sektorima koji se temelje na šumi i koji su izravno pogođeni smanjenjem drva na tržištu.
5. Mjere zaštite prirode postavljaju ograničenja u održivom gospodarenju šumama što utječe na smanjenje odliva CO₂ u šumama.
6. Prijeko je potrebno:
a. provođenje znanstvene, cjelovite analize stanja i posljedica primjene sadašnjih ograničenja gospodarenja šumama koja nameće Zakon o zaštiti prirode na nacionalnoj razini
b. poduzimanje aktivnosti koje su usmjerene smanjenju trenutačnih ograničenja mjera zaštite prirode u šumskim ekosustavima u suglasju s načelima stručno utemeljenoga održivoga i prirodi bliskoga gospodarenja šumama te smanjenju površine šuma pod mjerama zaštite prirode
c. hitno pokretanje postupka izrade Nacionalnoga šumarskoga programa i Strategije šumarstva Republike Hrvatske, koji će uključiti sve dionike u šumarstvu i sve sektore koji se temelje na šumi.