DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2020 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Kubalikova, L., K. Kirchner, F. Kuda, I. Machar, 2019: The Role of Anthropogenic Landforms in Sustainable Landscape Management, Sustainability 2019, 11, 4331.
MacArthur, R.H., J. W. MacArthur, 1961: On bird species diversity, Ecology 42 (3) 594-598., Ithaca.
Moeed, A. 1980: Diets of adult and nestling starlings (Sturnus vulgaris) in Hawke’s Bay, New Zealand, New Zealand Journal of Zoology 7:2. 247-256.
Moskat, C., 1988: Breeding bird community and vegetation structure in a beech forest in the Pilis Mountains, N. Hungary, Aquila 95:105-112, Budapest.
Newton, I., 1994: The role of nest sites in limiting the numbers of hole-nesting birds: a review, Biological Conservation 70. 265-276.
Pakkalaa, T., J. Tiainenc, M. Pihad, J. Koukib, 2018: Three-toed Woodpecker cavities in trees: A keystone structural feature in forests shows decadal persistence but only short-term benefit for secondary cavity-breeders, Forest Ecology and Management 413 (2018) 70–75.
Prpić, B., I. Milković, 2005: The range of floodplain forests today and in the past, Floodplain Forests in Croatia, Academy of forestry sciences, 23-39, Zagreb.
Rem, J., A. Lõhmus, K. Rem, 2006: Tree cavities in riverine forests: What determines their occurrence and use by hole-nesting passerines?, Forest Ecology and Management 221 (2006) 267–277.
Sakhvon, 2009: Composition and diversity of passerine bird assemblages in the floodplain deciduous forests during the breeding season (Belarus), Branta: Transactions of the Azov-Black Sea Ornithological Station, 598.2: 591.55 (253).
Schulze, E.D., D. Craven, A.M. Durso, J. Reif, M. Guderle, F. Kroiher, P. Hennig, A. Weiserbs, P. Schall, C. Ammer, N. Eisenhauer, 2019: Positive association between forest management, environmental change, and forest bird abundance, Forest Ecosystems (2019) 6:3, 1-12.
Southwood, T. R. E., 1961: The number of species of insect associated with various trees, Journ. Animal Ecology 30: 1–8., London.
Suorsa, P., E. Huht, A. Jäntti, A. Nikula, H. Helle, M. Kuitunen, V. Koivunen, H. Hakkarainen, 2005: Thresholds in selection of breeding habitat by the Eurasian treecreeper (Certhia familiaris), Biological Conservation 121 (2005) 443–452.
Török, J., 1986: Food segregation in three hole-nesting bird species during the breeding season, Ardea 74 (1986): 129-136.
Trinajstić, I., 1998: Plantgeographycal division of klimazonal forest vegetation of Croatia, Šumarski list br. 9-10, CXXII (1998), 407-421.
Tworek, S., 2002: Different bird strategies and their responses to habitat changes in an agricultural landscape, Ecol Res 17: 339-359.
Vukelić, J., D. Baričević, 2005: Forest vegetation of the floodplain regions, Floodplain forests in Croatia, Academy of forestry sciences, 115-121, Zagreb.
Wilkin, T.A., L.E. King, B.C. Sheldon, 2009: Habitat quality, nestling diet, and provisioning behaviour in great tits Parus major, J. Avian Biol. 40: 135-145.
Zaninović, K., M. Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M., Vučetić, M., Milković, J., Bajić, A., Cindrić, K., Cvitan, L., Katušin, Z., Kaučić, D., Likso, T., Lončar, E., Lončar, Ž., Mihajlović, D., Pandžić, K., Patarčić, M., Srnec, L., Vučetić, V., 2008: Climate atlas of Croatia 1961-1990, 1971-2000, Meteorological and Hydrological Service of Croatia, 13-59, Zagreb.
SAŽETAK
Korelacija između karakteristika zajednica sekundarnih dupljašica te florističkih i strukturalnih karakteristika staništa istražena je u nizinskim poplavnim šumama uz rijeku Dravu u Hrvatskoj. Standardna metoda prebrojavanja u točki korištena je za istraživanje zajednica ptica, a metoda kružnih ploha za istraživanje staništa. Mjerenja su provedena na ukupno 66 točaka. Korištena je analiza primarnih komponenti sa 28 varijabli staništa te Spearman rank korelacija između skorova primarnih komponenti i varijabli zajednica ptica (broj vrsta i broj parova). Bazalna površina stabala korištena je kao indikator starosti, ali i za klasifikaciju istraživanih točaka u četiri skupine (sastojine jasena, topole, johe i miješane sastojine). Zabilježeno je ukupno osam vrsta sekundarnih dupljašica i 14 vrsta drveća. Prosječna starost istraživanih točaka bila je 59,8 ± 20,5 godina. Sastojine jasena i miješane sastojine u prosjeku su bile starije od sastojina johe i topole. Shannon-Wiener indeks raznolikosti bio je veći u sastojinama s dominantnim jasenom i povećavao se sa starosti šume. Značajna pozitivna korelacija dobivena je između broja vrsta te brojnosti ptica i starijih sastojina s manjim brojem vrsta drveća i manjim relativnim brojem jedinki topole i johe. Možemo zaključiti da sastav zajednica sekundarnih dupljašica u nizinskim poplavnim šumama ovisi o strukturnim karakteristikama šuma, pri čemu stare sastojine pokazuju veću brojnost i raznolikost.
KLJUČNE RIJEČI: zajednice ptica, struktura šumskog staništa, starost šume