DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 91     <-- 91 -->        PDF

navode još dvije podvrste – ssp. alaskensis (Porsild) Hultén, koja je rasprostranjena na sjeveru Sjeverne Amerike (Aljaska) i ssp. hookeriana (Juz.) Hultén, koja je rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i dva varijeteta – var. argentea Blytt, koji je zabilježen sam na dva lokaliteta (jugozapadni dio Aljaske i Alpe) i var. asiatica (Nakai) Nakai, koji je rasprostranjen na području Kine, Japana, Koreje, istočne Rusije (Kamčatka, Sahalin).
Osmerolatični je drias reliktna vrsta i česta je u hortikulturi (geološki stadiji mlađi i stariji drijas dobili su naziv po ovoj vrsti). U Hrvatskoj je rijetka i strogo zaštićena vrsta.
LITERATURA
Franjić, J., Ž. Škvorc, 2014: Šumsko zeljasto bilje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 626 str. Zagreb.
Nikolić, T. (ur.), 2020: Rasprostranjenost Dryas octopetala L. u Hrvatskoj, Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa: 28. 9. 2020.).
Zapisi iz hrvatskih šuma (8)
Miksomiceti – vrste i raširenost
Radovan Kranjčev
Provedenim petogodišnjim istraživanjima miksomiceta (u daljnem tekstu M ) u Hrvatskoj, utvrđeno je ukupno 229 svojti, od čega 198 vrsta, 15 varijeteta i 16 nedeterminiranih oblika. Smatram da je to tek bio uvod u istraživanja, jer vjerujem kako u Hrvatskoj postoji barem još stotinjak, ako ne i više za sada nepoznatih svojti, među kojima i neke koje bi mogle biti nove za znanost. Uzmimo samo kao primjer oko 20 otkrivenih svojti M u kasnu jesen i zimi na odumrlim drvenastim dijelovima zečjaka (Cytisus scoparius (L.) Link) na Đurđevačkim pijescima, provizorno uvrštenih u rod kugličica (Badhamia).
Sve ove svojte po prvi puta su otkrivene na ovakvim staništima, na ovome supstratu i u ovo godišnje doba.
U jednom ili više navrata istraživanjima su obuhvaćena mnoga šumska područja Hrvatske, od Istre do Konavala,

ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 92     <-- 92 -->        PDF

od Međimurja i Podravine do Dalmacije i nekolicine otoka. Zahvaljujući uslužnosti i razumijevanju Uprava šuma i šumarskim djelatnicima (u Đurđevcu, Koprivnici, Vrbovskom, Crnom Lugu, Gerovu) mogao sam obići velika šumska područja ili zaštićene dijelove šuma u kojima se nije odvijalo uobičajeno šumsko gospodarenje.
Upravo zbog takvih razloga rezervat šumske vegetacije Crni jarci u Podravini pokazao se kao stanište s najbogatije zastupljenim svojtama M s više od 50 svojti, među kojima se nalazi desetak posebnih, kakvih nije bilo u ostalim šumama u Hrvatskoj.
Posebice bogate u Hrvatskoj su listopadne miješane šume. U odnosu na veće šume i veliku zastupljenost svojti M takve su primjerice: šuma u Zovju kod Đelekovca u Podravini, kalničke šume, posebno one na sjeveroistočnim obroncima Kalnika, šuma Seča kod Kloštra Podravskog, šume u zapadnim dijelovima Biokova, velike šume Ličke i Gole Plješivice, velebitske šume i prašume oko Brodarovca, Medvednica, Tramuntana na Cresu, šume otoka Lastova i Mljeta, Konavoske šume, šume oko Vele Luke te posebice velike i stare šume Gorskog kotara. U Gorskom kotaru mogao bih izdvojiti kao posebno bogate M šume Lividrage, šira okolica Gerova, šuma u okolici Vrbovskog i potoka Kamačnika, Sungerski lug, Ravna Gora, Kraljev Vrh, Samarske stijene, oko Mrkoplja i Delnica, Golubinjak, Zeleni vir, Luke, Jelovac i druge.
Miksomiceti su mali organizmi (0,2 – 1,2 cm), rijetko veći ili samo u kolonijama nešto bolje vidljivi. Ne samo „obični“ šetači prirodom, već i znanstvenici o njima još uvijek ne znaju mnogo, iako postoje i napredna istraživanja u nekim zemljama, pa i uzgoj u kontroliranim uvjetima. Najveći dio tih istraživanja je obavijen velom tajne, jer M svojim proteinima te svojstvima i fantastičnom brzinom povećavanja mase mnogo obećavaju. Riječ je o pravom velikom carstvu malih stvorenja, često maštovitih boja, oblika i neke posebne, gotovo nadrealne promjenjivosti i brzine metamorfoza, nad kojima ostajemo neprestano začuđeni i znatiželjni. To su dva dobra razloga da im poklonimo pozornost i vrijeme, koje često ne znamo na pravi način „potrošiti“ u ovom nestrpljivom i zahuktalom svijetu.
U kolosalno velikom carstvu šuma, tako su se samozatajno i u svojoj skromnosti prosuli mali najljepši dragulji. Možda će nas oni združeni s milijardama drugih stvorenja poučiti o tome koliko vrijedi biološka raznolikost ove zemlje i kako živjeti, biti zahvalan na takvoj neusporedivoj ljepoti, kako se radovati životu i biti sretan.