DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 90 <-- 90 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE Osmerolatični drijas (Dryas octopetala L., Rosaceae) Jozo Franjić (= Dryadea octopetala /L./ O. Kuntze, Dryas alpina Salisb., D. babingtoniana A. E. Porsild, D. caucasica Juz., D. chamaedryfolia /Crantz/ Gray, D. depressa /Bab./ Bab., D. eriopoda Gand., D. lanata Correvon, D. lepida Gand., D. montana Bubani, D. octopetala ssp. punctata /Juz./ Hultén, D. octopetala ssp. subincisa Jurtzev, D. pentaphyllea Hill, D. punctata Juz., D. subincisa /Jurtzev/ Tzvelev, D. vagans Juz., Geum chamedryfolium Crantz, G. octopetalum /L./ E. H. L. Krause, Ptilotum octopetalum /L./ Dulac) (= osinica, zelebor, fresinica, steljka osmolatična, drijas, osminica) (engl. Montain-Avens, Mountain Avens; njem. Weiβe Silberwurz, Achtkronblättrige Silberwurz; fr. Dryade à Huit Pétales; tal. Camedrio alpino, Thé svizero) Osmerolatični je drijas prirodno rasprostranjen na području Sjeverne Amerike, Azije i Europe (Škotska, Finska, Švedska, Danska), u južnoj Europi u Hrvatskoj (Dinaridi, sl. 1), Hercegovini, Makedoniji i Albaniji. Nastanjuje najizloženije grebene i vrhove planina. Raste na tlima bogatim kalcijem, točilima, pokretnim šljuncima i kamenjarima, na vapnenastoj ili dolomitnoj podlozi. Pripada alpskom, altajskom i montanskom flornom elementu. Raste kao razgranjeni, patuljasti polugrm drvenastih i ispresavijanih stabljika, koji često obrasta velike površine. Listovi su jednostavni, naizmjenični, 5-25(-40) mm dugi, 5-10(-25) mm široki i smješteni na 2-10(-20) mm dugoj i dlakavoj peteljci. Plojka je kožasta, tvrda, duguljasto eliptična, zaoblenog ili tupog vrha i zaobljene do srcaste baze. Odozgo je naborana, tamnozelena, rijetko dlakava i sjajna. Odozdo je srebrnobijela, pustenasto dlakava i uzduž srednje žile smeđe dlakava. Rub plojke je krupno, duboko, pravilno narovašen, prema dolje povinut, sa svake strane s 4-8(-10) zubaca. Cvjetovi su veliki, pojedinačni, promjera 2,5-4 cm, na uspravnim, pustenasto dlakavim i 5-10 cm dugim stapkama. Najčešće su dvospolni, ali su ponekad, zbog nerazvijenosti prašnika ili plodnih listova jednospolni. Čaška je građena od 7-9, jajasto suličastih do eliptičnih, izvana smeđepustenastih, žljezdastih i 7-11 mm dugih lapova. Vjenčić je građen od 8, rjeđe 7 ili 9–10 bijelih, eliptičnih do obrnuto jajastih, 10-18 mm dugih i 5-12 širokih latica. Prašnici su brojni, raspoređeni u dva kruga, žuti, goli i 7-11 mm dugi. Plodnica je nadrasla, plodni listovi su brojni, slobodni i zeleni. Vrat tučka je dug, bijel i perasto dlakav. Plodovi su zbirni i građeni su od brojnih, jednosjemenih, gusto, glavičasto raspoređenih oraščića. Smješteni su na polukuglastom cvjetištu, koje je smješteno na do 15 mm dugoj stapci. Oraščići su sitni, smeđi, duguljasti, plosnati, 2-3 mm dugi i promjera 0,5-1 mm. Svaki oraščić na vrhu ima 2-3 cm dug, perasto i srebrnasto dlakav vrat tučka. Osmerolatični je drijas vazdazelena trajnica-hamefit. Skleremorfna, heliofilna, ukrasna, ljekovita, medonosna, entomofilna i anemohorna vrsta. Cvjeta od VI-VIII. mjeseca. Plodovi sazrijevaju u VI. i VII. mjesecu. Osim tipične podvrste (ssp. octopetala), odnosno tipičnoga varijeteta (var. octopetala) u literaturi se kao validni nazivi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 91 <-- 91 --> PDF |
navode još dvije podvrste – ssp. alaskensis (Porsild) Hultén, koja je rasprostranjena na sjeveru Sjeverne Amerike (Aljaska) i ssp. hookeriana (Juz.) Hultén, koja je rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i dva varijeteta – var. argentea Blytt, koji je zabilježen sam na dva lokaliteta (jugozapadni dio Aljaske i Alpe) i var. asiatica (Nakai) Nakai, koji je rasprostranjen na području Kine, Japana, Koreje, istočne Rusije (Kamčatka, Sahalin). Osmerolatični je drias reliktna vrsta i česta je u hortikulturi (geološki stadiji mlađi i stariji drijas dobili su naziv po ovoj vrsti). U Hrvatskoj je rijetka i strogo zaštićena vrsta. LITERATURA Franjić, J., Ž. Škvorc, 2014: Šumsko zeljasto bilje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet, 626 str. Zagreb. Nikolić, T. (ur.), 2020: Rasprostranjenost Dryas octopetala L. u Hrvatskoj, Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa: 28. 9. 2020.). Zapisi iz hrvatskih šuma (8) Miksomiceti – vrste i raširenost Radovan Kranjčev Provedenim petogodišnjim istraživanjima miksomiceta (u daljnem tekstu M ) u Hrvatskoj, utvrđeno je ukupno 229 svojti, od čega 198 vrsta, 15 varijeteta i 16 nedeterminiranih oblika. Smatram da je to tek bio uvod u istraživanja, jer vjerujem kako u Hrvatskoj postoji barem još stotinjak, ako ne i više za sada nepoznatih svojti, među kojima i neke koje bi mogle biti nove za znanost. Uzmimo samo kao primjer oko 20 otkrivenih svojti M u kasnu jesen i zimi na odumrlim drvenastim dijelovima zečjaka (Cytisus scoparius (L.) Link) na Đurđevačkim pijescima, provizorno uvrštenih u rod kugličica (Badhamia). Sve ove svojte po prvi puta su otkrivene na ovakvim staništima, na ovome supstratu i u ovo godišnje doba. U jednom ili više navrata istraživanjima su obuhvaćena mnoga šumska područja Hrvatske, od Istre do Konavala, |