DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 90 <-- 90 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE Osmerolatični drijas (Dryas octopetala L., Rosaceae) Jozo Franjić (= Dryadea octopetala /L./ O. Kuntze, Dryas alpina Salisb., D. babingtoniana A. E. Porsild, D. caucasica Juz., D. chamaedryfolia /Crantz/ Gray, D. depressa /Bab./ Bab., D. eriopoda Gand., D. lanata Correvon, D. lepida Gand., D. montana Bubani, D. octopetala ssp. punctata /Juz./ Hultén, D. octopetala ssp. subincisa Jurtzev, D. pentaphyllea Hill, D. punctata Juz., D. subincisa /Jurtzev/ Tzvelev, D. vagans Juz., Geum chamedryfolium Crantz, G. octopetalum /L./ E. H. L. Krause, Ptilotum octopetalum /L./ Dulac) (= osinica, zelebor, fresinica, steljka osmolatična, drijas, osminica) (engl. Montain-Avens, Mountain Avens; njem. Weiβe Silberwurz, Achtkronblättrige Silberwurz; fr. Dryade à Huit Pétales; tal. Camedrio alpino, Thé svizero) Osmerolatični je drijas prirodno rasprostranjen na području Sjeverne Amerike, Azije i Europe (Škotska, Finska, Švedska, Danska), u južnoj Europi u Hrvatskoj (Dinaridi, sl. 1), Hercegovini, Makedoniji i Albaniji. Nastanjuje najizloženije grebene i vrhove planina. Raste na tlima bogatim kalcijem, točilima, pokretnim šljuncima i kamenjarima, na vapnenastoj ili dolomitnoj podlozi. Pripada alpskom, altajskom i montanskom flornom elementu. Raste kao razgranjeni, patuljasti polugrm drvenastih i ispresavijanih stabljika, koji često obrasta velike površine. Listovi su jednostavni, naizmjenični, 5-25(-40) mm dugi, 5-10(-25) mm široki i smješteni na 2-10(-20) mm dugoj i dlakavoj peteljci. Plojka je kožasta, tvrda, duguljasto eliptična, zaoblenog ili tupog vrha i zaobljene do srcaste baze. Odozgo je naborana, tamnozelena, rijetko dlakava i sjajna. Odozdo je srebrnobijela, pustenasto dlakava i uzduž srednje žile smeđe dlakava. Rub plojke je krupno, duboko, pravilno narovašen, prema dolje povinut, sa svake strane s 4-8(-10) zubaca. Cvjetovi su veliki, pojedinačni, promjera 2,5-4 cm, na uspravnim, pustenasto dlakavim i 5-10 cm dugim stapkama. Najčešće su dvospolni, ali su ponekad, zbog nerazvijenosti prašnika ili plodnih listova jednospolni. Čaška je građena od 7-9, jajasto suličastih do eliptičnih, izvana smeđepustenastih, žljezdastih i 7-11 mm dugih lapova. Vjenčić je građen od 8, rjeđe 7 ili 9–10 bijelih, eliptičnih do obrnuto jajastih, 10-18 mm dugih i 5-12 širokih latica. Prašnici su brojni, raspoređeni u dva kruga, žuti, goli i 7-11 mm dugi. Plodnica je nadrasla, plodni listovi su brojni, slobodni i zeleni. Vrat tučka je dug, bijel i perasto dlakav. Plodovi su zbirni i građeni su od brojnih, jednosjemenih, gusto, glavičasto raspoređenih oraščića. Smješteni su na polukuglastom cvjetištu, koje je smješteno na do 15 mm dugoj stapci. Oraščići su sitni, smeđi, duguljasti, plosnati, 2-3 mm dugi i promjera 0,5-1 mm. Svaki oraščić na vrhu ima 2-3 cm dug, perasto i srebrnasto dlakav vrat tučka. Osmerolatični je drijas vazdazelena trajnica-hamefit. Skleremorfna, heliofilna, ukrasna, ljekovita, medonosna, entomofilna i anemohorna vrsta. Cvjeta od VI-VIII. mjeseca. Plodovi sazrijevaju u VI. i VII. mjesecu. Osim tipične podvrste (ssp. octopetala), odnosno tipičnoga varijeteta (var. octopetala) u literaturi se kao validni nazivi |