DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 53     <-- 53 -->        PDF

brže rastu te je ujedno smanjen utjecaj pepelnice (Liović 1991, 1993, 1996). Polipropilenski štitnici uspjeli su smanjiti mortalitet i povećati visinski prirast sadnica hrasta (Liović 2001). Sadnice u štitnicima imaju veći visinski prirast od sadnica bez štitnika (Kirinčić 2016).
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Područje istraživanja – Research area
Šuma posebnom namjenom «FOPER šuma» sastavni je dio gospodarske jedinice „Zelendvor“ kojom gospodari Šumarija Varaždin i prostire se na površini od 3,64 ha. “FOPER šuma” se sastoji od dva dijela, istraživački i memorijalni dio.
Istraživački dio nalazi se u odsjeku 13c na površini od 2 ha u kojemu je posađeno 3.412 biljaka hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka i to na dva načina. Jedan dio u razmaku sadnje 3 x 3 m u polipropilenskim štitnicima (slika 2). Drugi dio razmaka sadnje 2 x 2 m uobičajenim načinom (bez štitnika).
Memorijalni dio je smješten u odsjeku 13d na površini od 1,64 ha. U tom dijelu posađene su vrste drveća, grmlja i prizemnog rašća koje su specifične za države jugoistočne Europe koje sudjeluju u FOPER II projektu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Finska, Hrvatska, Makedonija i Srbija). Europski šumarski institut (EFI) osnovao je 2004. godine projekt pod naslovom „Obrazovanje i istraživanje iz šumarske politike i ekonomike na području jugoistočne Europe (Forest Policy and Economics Education and Research (FOPER) on the area of South East Europe). Projekt je imao za cilj jačanje kapaciteta obrazovanja, vježbanja i istraživanja iz područja šumarske politike i ekonomike. U projekt je bilo uključeno stotinjak ljudi iz različitih zemalja, koji su kroz svoj rad u istom cilju razvijali međusobna poznanstva i suradnju. Tako se spontano rodila ideja o osnivanju FOPER šume koja će biti reprezentant sinergije obrazovanja, istraživanja i zadovoljstva. S jedne strane istraživački dio će simbolizirati primarne ciljeve projekta, a s druge strane FOPER šume memorijalni dio će sa hortikulturnim uljepšavanjem simbolizirati suradnju i prijateljstvo koje se razvilo tijekom 8 godina (2005. do 2013. godine) između ljudi i zemalja koje su bile uključene u projekt FOPER.
U odsjeku 13c do osnivanja “FOPER šume” (slika 1) bila je umjetno podignuta kultura smreke (Picea excelsa L.) i borovca (Pinus strobus L.) s pojedinačnim stablima bagrema (Robinia pseudoaccacia L.) i jasena (Fraxinus excelsior L.).
Na tim prvotnim staništima na kojima su sađene pretežito kulture smreke, borovca i bagrema započet je pokus konverzije, prevođenja u viši uzgojni oblik.S obzirom na metode konverzije, radi se o direktnoj konverziji sadnjom sadnica, odnosno kako smo mijenjali i vrstu radi se o supstituciji s tipom konverzije: Sadnja sadnica uz djelomično korištenje štitnika za sadnice. A način izvođenja konverzije je sadnja sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom.
U istraživačkom dijelu iskopane su dvije pedološke jame (slika 3), uzeti uzorci za fizikalnu i kemijsku analizu tla te uzeti uzorci za izradu monolitnog profila tla. Pedološki profil je iskopan na starom aluvijalnom nanosu nekadašnjeg djelovanja rijeke Drave. Profil je dubine 180 cm i u donjem dijelu ispod 1 m se pojavljuje šljunak u većim količinama. Fiziološki aktivnim P (P2O5) i K (K2O) je u površinskom horizontu do 3 cm srednje opskrbljeno tlo, a dalje do dubine od 1 m vrlo slabo opskrbljeno. Isto tako dušikom (N%)