DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Wawra H., Fr. Abel, 1886: Bougainvillea. Wiener Illustrierte Garten-Zeitung 19(1): pp 457-458.
Wawra, H., 1866: Botanische ergenbnisse der reise Seiner Majestät des Kaisers Von Mexico Maximilian I. nach Brasilien (1859-60). Druck und Verlag von Carl Gerold’s Sohn, Wien, pp 11.
The Plant List http://www.theplantlist.org/ (accessed: January 08, 2020)
Wawra, H., 1875: Über die Eucalyptus – Anpflanzung in Pola. Österreichische botanische Zeitschrift, 25(1): 25-26.     Archival documents (Arhivski izvori)
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione Castello di Miramare (1851-1930), N 30, f 74 Documentazione contabile della cassa dell’ arciduchessa Carlotta, nn 4-370, 1859-60.
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione Castello di Miramare (1851-1930), N 31, f 75 Documentazione contabile della cassa dell’ archiduchessa Carlotta nn 373-1233, 1861-62.
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione Castello di Miramare (1851-1930), N 32 f 76 Documentazione contabile della cassa degli arciduchi, nn 1-69, 1863.
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione Castello di Miramare (1851-1930), N 33, f 77 Documentazione contabile della cassa degli archiduci, nn 70-143, 1863.
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione Castello di Miramare (1851-1930), N 34, f 78 Documentazione contabile della cassa degli arciduchi, nn 144-237, 1863.
Archivio di Stato di Trieste (AST), Amministrazione castello di Miramare (1851-1930), N 48, f 95 Registro „Prima nota“1857-67.
Österreichische Staatsarchiv, AT-OeStA/HHStA PFF GDPFF SR 40-1 Lacroma: Verwaltung nach Kronprinz Rudolf, 1890-1909, AT-OeStA/HHStA PFF GDPFF SR 40-1.
SAŽETAK
Cilj je ovog istraživanja u okviru ornamentalnih lokrumskih vrtova, a temeljem izvornih arhivskih dokumenata pohranjenih u Državnom arhivu u Trstu (AST) i Državnom arhivu u Beču (OeStA), po prvi puta napraviti jedinstveni popis planski sađenih hortikulturnih biljnih svojti iz razdoblja uprave nadvojvode Ferdinanda Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu (1859-69). Nadalje, cilj rada je prikazati u kojem omjeru su se danas očuvale planski sađene hortikulturne vrste iz Maksimilijanova vremena. Hortikulturne vrste u smislu ovog istraživanja, podrazumijevaju ne samo popise ukrasnih vrsta drveća i grmlja, nego i povrća, voća te zeljastih trajnica koje su sađene u tom razdoblju. Zbog vrijedne graditeljske baštine otok Lokrum (72 ha) je u cijelosti zajedno s povijesnom jezgrom Dubrovnika 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. U biljnogeografskom pogledu Lokrum pripada eumediteranskome području vazdazelenih šuma i makije hrasta crnike reda Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 (Ilijanić i Hećimović 1989). U tablici 1 skupno su prikazani rezultati popisa bilja iz Maksimilijanovog razdoblja te inventarizacije sadašnjeg stanja. Ukupno je inventarizirano 256 svojti od čega 225 vrsta, 1 podvrsta, 3 varijeteta, 8 križanaca (hibrida) i 19 kultivara. Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 80 porodica. Iz Maksimilijanova razdoblja utvrđeno je 213 svojti, od čega 184 vrste, 4 varijeteta, 8 križanaca i 17 kultivara. Alohtonih, egzotičnih svojti je bilo 193, od čega najviše s područja Srednje i Južne Amerike 66, azijskih vrsta 47, Australije 21, s Afrike 17 te s područja Sj. Amerike 13. Prema skupinama biljaka najviše je bilo trajnica (50; 23,5 %), slijede bjelogorične (26) i crnogorične stablašice (22, ukupno 48; 22,5 %) te grmolike (44; 20,1 %), dok je danas od ukupno 71 svojte (koja pripada u 43 porodice i 64 roda) prema inventarizaciji utvrđeno najviše grmolikih (20; 28,2 %), slijede bjelogorične stablašice (12) i trajnice (12; 16,9 %).
U arhivskim popisima se nalazi 20 svojti autohtonih u Hrvatskoj. Pri tome je broj autohtonih svojti bio izgledno veći, no u povijesnim dokumentima se u većini slučajeva pratila isključivo introdukcija egzota. Na Lokrumu su tada po prvi puta na ovome dijelu Jadrana introducirane sljedeće svojte; Ananas comosus, Musa × paradisiaca, M. acuminata, Eucalyptus diversifolia, E. globulus, Araucaria araucana, A. columnaris, A. angustifolia, A. bidwillii, A. cunninghamii, Bougainvillea spectabilis i Citrus reticulata. Od ukupno utvrđenih 51 ornamentalnih alohtonih svojti danas što je četvrtina u odnosu na Maksimilijanovo razdoblje, tek je 21 očuvana tj. ima kontinuitet iz tog vremena. Također, utvrđeno je da je danas na prostoru ornamentalnih vrtova prisutno 20 autohtonih svojti (od toga je 9 autohtonih ostalo prisutno iz Maksimilijanovog doba). Veći udio alohtonih egzotičnih biljaka nije uspio opstati zbog izostanka intenzivnog održavanja vrtova. Prema inventarizaciji 2018.-2019., danas je u okviru ornamentalnih vrtova na Lokrumu inventarizirana 71 svojta, koja pripada u 43 porodice i 64 roda. Na otoku su danas prisutne 3 invazivne vrste: Nicotiana glauca, Robinia pseudoacacia i Opuntia ficus-indica. Otok Lokrum je danas u cijelosti zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije uključivo područje ornamentalnih vrtova iz Maksimilijanova razdoblja. Prema tomu bi eventualna reintrodukcija određenih svojti trebala biti sukladna ekološkim, fitocenološkim i krajobraznim značajkama područja Lokruma. Pri obnovi vrtova trebala bi se razmatrati selektivna reintrodukcija, onih svojti koje značajno doprinose obnovi stilskih karakteristika ovih vrtova u vremenu u kojem su stvarani. Pri tome isključujući sve invazivne, ali i potencijalno invazivne svojte koje nisu na službenim popisima invazivnih biljaka, poput svojti iz roda Pittosporum, Mesenbriamthemum, Acacia i dr. Ovdje objavljen popis svojti ornamentalnih Maksimilijanovih vrtova iz arhivskih izvora, bit će polazište za proces obnove koji ove vrtove očekuje.
Ključne riječi: vrtovi otoka Lokruma, Dubrovnik, Maksimilijan Habsburški, introdukcija, alohtone hortikulturne vrste, botanička analiza