DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2020 str. 18     <-- 18 -->        PDF

of the archduke Maximilian von Habsburg, by using the archival sources from Trieste State Archives (AST) and Austrian State Archives (OeStA) in Vienna. The botanical analysis determined the number of species, subspecies, varieties, hybrids and cultivars, including affiliation to family, areal, and share of autochthonous taxa from the certain continents in the second half of the 19th century, as well as the taxa that were recently present in the ornamental gardens. The analysis also determined the today’s number of the allochthonous taxa, continuously present since the second half of the 19th century. Finally, the analysis identified those taxa that are unique or rarely present in Croatia, and that were planted on Lokrum for the first time.
The research identified a relatively large variety of the horticultural species from the period of the second half of the 19th century. Very small number of these taxa (30) remained preserved until today. The reason for this mostly relates to a discontinuity in the garden maintenance. The value of this research lies in positioning the horticultural significance of Maximilian’s gardens on Lokrum, relative to other similar gardens of the same period, such as the Maximilian’s park at the Miramar castle, Garagnin park in Trogir and Trsteno park from the same period. This research is an important starting point for reviewing the fund of the horticultural species, which will be a part of the concept of restoration of Maximilian’s gardens on Lokrum.
REFERENCES
LITERATURA
Adamović, L., 1911: Dier Pflanzenwelt Dalmatiens. Verlag von dr Werner Klinkhardt, Leipzig, 98 pp.
Antoine, F., 1874: Über Eucalypti Anpflanzungen. Österreichische botanische Zeitschrift, 24(10): 309-310.
Arnold, Z., 1938: Slike iz vrtova Dalmacije, Parkovi na Lokrumu i Lopudu. Naš vrt, revija za kulturu vrta i za sveukupno vrtlarstvo 5(3-4): 49-55.
Biasoletto, B., 1841: Relazione del viaggio fatto nella primavera dell’anno 1838 dalla maestà del re Federico Augusto di Sassonia nell’Istria, Dalmazia e Montenegro. Tipografia Weis, Trieste.
Božić-Bužančić, D., 1995: Južna Hrvatska u europskom fiziokratskom pokretu. Pokret za obnovu gospodarstva, gospodarske akademije, ogledni vrtovi i poljodjelske škole druge polovice XVIII. i početka XIX. st.. Književni krug u Splitu, Biblioteka znanstvenih djela 76., Split, pp 245.
Brickell, C. (ur.), 2003: RHS A-Z encyclopedia of garden plants. Vol. I-II. Dorling Kindersley, London.
Brummitt, R. K., C. E. Powell, 1992: Authors of plant names. Royal Botanic Gardens, Kew, pp 732.
Carder, J., 1986: Formalism in the Victorian garden. Sheffield Hallam University, Sheffield, pp 22-40.
Du Cange, C., 1883: Glossarium mediæ et infimæ latinitatis. L. Favre, Imprimeur-Éditeur, Niort, pp 62.
Chersicla, B., 2000: Nel parco di Miramare dodici alberi esotici. Edizioni Bassanese, Trieste.
De Diversis, F., 2007: Opis slavnog Grada Dubrovnika. Sabrana djela, Zagreb, 68 pp.
Dolina, K., Jasprica, N., 2011: Povijest, ciljevi i budućnost Botaničkog vrta na Lokrumu. U: S. Kovačić, V. Stamenković (ed.), Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva, pp 31-32.
Dorsi, P., 1986: La nascita del Parco di Miramare nelle Relazioni inedite di Anton Jelinek. Un giardino in riva al mare Il parco di Miramare ieri e domani: vicende storiche e prospettive culturali. Edizioni Dedolibri, Trieste, 21-54 pp.
Đurasović, P., 1997: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje. Šumarski list 121 (5-6): 277-289.
Hajós, G., 2004: Perivojni gradski prostori u eruopskim zemljama i u Beču. u: Gradski perivoji Hrvatske, ed. B. Bojanić Obad Šćitaroci i M. Obad Šćitaroci, Šćitaroci d.o.o., Arhitektonski fakutlet, Zagreb, pp 12-34.
Hirc, D., 1905: Prirodni zemljopis Hrvatske. Knjiga prva: Lice naše domovine. Antun Scholz, Zagreb, pp 661.
Hoffman, M. H. A., 2016: List of names of woody plants. International standard ENA 2016 - 2020. Naktuinbouw, Roelofarendsveen, pp 1080.
Horvatić, S., 1859: Karta realne vegetacije otoka Lokruma u mjerilu 1:20.000, Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje.
Hudina, T., Budinski I., Katanović I., 2019: Katastar kultiviranih biljaka otoka Lokruma. U: M. Crnčević, A. Bratoš Cetinić (ed.), Otok Lokrum znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem. Javna ustanova Rezervat Lokrum, Dubrovnik, pp 94.
Generalni urbanistički plana grada Dubrovnika. Službeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 07/16, 09/17.
Ilijanić, Lj., Hećimović, S., 1989: Vegetacijske i biljnogeografske značajke dubrovačkog područja s posebnim obzirom na otok Lokrum. U: M. Meštrov, M. Kerovac M. (ed.), Otok Lokrum, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, pp 139-163.
Idžojtić, M., 2013: Dendrologija: cvijet, češer, plod, sjeme. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, 672 pp.
Idžojtić, M., Anić, I., Šimić, I., Kovačević, M. A., Poljak, I., 2019: Dendrološke značajke arboretuma Trsteno, Šumarski list 143 (3-4): 125-143.
Kaleb, M., 2014: Razvoj uzgoja mandarina i ostalih agruma u dolini Neretve. Agronomski glasnik 76(4-5): 219-238.
Kapović, N., 2002: Vrtovi u sklopu Maksimilijanova ljetnikovca na otoku Lokrumu. Agronomski glasnik 64(1-2): 87-109.
Kovačević, M., 1978: Pregled razvoja obogaćivanja hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog obnavljanja botaničke komponente pet st. starog perivoja Gučetića, Rad JAZU, Knjiga 379, Razred za likovne umjetnosti VII: 231-237.
Kovačević, M., 2012: Perivoj Gučetićeva ljetnikovca u Trstenom – od renensansnog perivoja do arboretuma; preobrazbe autohtonog renesansnog predloška i njegov utjecaj na ladanjske perivoje dubrovačkog područja. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet, Zagreb, pp 151-152.
Lack, H. W., 2012: The discovery, naming and typification of Bougainvillea spectabilis (Nyctaginaceae). Willdenowia 42(1): 117-126.
Le Floc’h, E., 1991: Invasive plants of the Mediterranean Basin. U: R. Groves, F. Di Castri (Eds.), Biogeography of