DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Zapisi iz hrvatskih šuma (6) – Šumski dragulji Radovan Kranjčev Zapisi iz hrvatskih šuma (6) Ovaj metaforički naziv odnosi se na manje poznatu skupinu živih organizama koja se tek u posljednjih 20-30 godina u nekim dijelovima svijeta sustavno istražuje. Riječ je o miksomicetima (Myxomycetes), dalje u tekstu M., ili gljivama sluznjačama. To su „primitivni“ organizmi koje smo tek odnedavna svrstali u odjeljak protista (Protisti), kao najnižu skupinu organizama s pravom stanicom (Eukarioti). Glavno im je obilježje veoma neobično i pomalo zagonetno: oni imaju neke osobine biljaka, neke osobine životinja, ali i neke osobine gljiva, ali nisu ni prave gljive, ni biljke, ni životinje. Budući da je struktura jednog dijela njihovog razvoja vidljiva kao sluz prostrta po površini biljnih organa, dobili su i naziv sluzave gljive. Svojom brojnošću svojti i veličinom njihovih populacija, nevjerojatno velikim arealima prostiranja u svim zemljopisnim širinama i nadmorskim visinama te svojim značenjem koje imaju unutar raznih biocenoza i ekosustava, ponajprije šumskih – zbog vrlo malih dimenzija i pomalo skrivenog načina života, dugo vremena veliko carstvo M ostalo je gotovo nepoznato. Ukoliko su se i zamijetili neki njihovi oblici u šumskim zajednicama, odnosilo se to tek na nekolicinu svojti koje u nekim svojim stadijima razvoja pokazuju napadne žute, bijele ili crvene strukture koje može zamijetiti bilo koja osoba koja šumom prolazi otvorenih radoznalih očiju. Danas znamo koliko im je njihov životni ciklus kompleksan, morfološko-anatomski i funkcionalno veoma složen, u povoljnim okolnostima veoma brz i promjenjiv, često nepredvidiv, neočekivan i samozatajan, a nerijetko svojim bojama zarazno izazovan i gotovo razmetljiv, privlačan i lijep. Kako bismo sve to mogli saznati i doživjeti, trebalo je proći mnogim i raznolikim šumskim staništima kakvih u Hrvatskoj odista ima mnogo. Trebalo se, najčešće, mnogo i mnogo puta prignuti, kleknuti, i zaviriti u šupljinu kakvog starog panja i pretražiti, nerijetko i lupom, površinu kakvog oborenog ili stojećeg trupca bukve, kako bismo doprli do ovih blistavih minijatura. Moj osjećaj i doživljaj nepredvidivosti pojavljivanja M neprestano je bio nazočan u prirodi. Primjerice i onda kad |