DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Jastrebača (Strix uralensis Pallas) Krunoslav Arač Opisano je 15 podvrsta, a na području Hrvatske obitava S.u.macroura. Naraste u dužinu oko 50 – 60 cm s rasponom krila 100 – 135 cm, te ima 680 – 970 (1450) g težine. Po izgledu možemo je usporediti sa šumskom sovom (Strix aluco L.) od koje je po veličini znatno veća. Izgled tijela je zdepast s velikom glavom na kojoj je izražen svijetao facijalni disk i tamne oči. Boja perja tijela je sivo smeđa sa širokim tamno smeđim prugama posebno na leđima i krilima, dok po trbuhu ima nježne uske uzdužne smeđe pruge po sredini pera. Rep joj je duži od većine sova pa je zbog repa i obrisa u letu dobila naziv. Spolovi su po boji perja međusobno slični, a po veličini ženke su veće od mužjaka. Glasanje je karakteristično i sastoji se od dubokog dvosložnog huka i uz kratak prekid se nastavlja s najčešće pet dubokih kliktaja. U Europi kontinuirano naseljava područje na sjeveru, a u istočnom dijelu isprekidano šire područje Karpata i Dinarida koje je najjužnija granica areala upravo na području Hrvatske. Vezana je za šumska područja. Gnijezda ne gradi već traži prikladnu šupljinu u duplji drveća ili koristi stara gnijezda najčešće od ptica iz porodice Accipitridae. Prvo gniježđenje ima u trećoj ili četvrtoj godini, a parovi žive zajedno cijeli život. Gnijezdi jedan puta godišnje od veljače do svibnja. Nese 2 – 4 (6) bijelih jaja veličine oko 40 x 50 mm koje teže oko 50 g. Na jajima sjedi ženka oko četiri tjedna i u tom razdoblju hranu joj donosi mužjak. Mlade ptiće u gnijezdu hrane više od mjesec dana kada nauče letjeti i napuste gnijezdo. Izvan gnijezda roditelji se brinu za njih još oko 2 mjeseca. Hrani se manjim sisavcima do veličine vjeverice i pticama do veličine lještarke. Velika površina krila s mekim zamasima omogućuje joj bešuman let. Najaktivnije su noću, posebice u sumrak i prije zore, ali često lovi i danju. U Hrvatskoj je gnjezdarica gorskog dijela i u nižim područjima središnjeg dijela. U nacionalnom parku Plitvička jezera zabilježena je gustoća od 5,4 para/10 km2 što je jedna od najviših gustoća zabilježenih u Europi. Zimi se spušta u niže predjele, dok je u priobalnom dijelu tijekom zimovanja izuzetno rijetko opažamo. Na Crvenom popisu gnjezdarica Hrvatske koji obuhvaća 91 vrstu svrstana je u kategoriju gotovo ugroženih gnjezdarica (NT- Near Threatened). Jastrebača je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. |