DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 77     <-- 77 -->        PDF

TSMS, 2019: Turkish State Meteorological Service. Available online: Long term- climate statistics by provinces of Turkey, https://mgm.gov.tr/eng/forecast-cities.aspx (Accessed on: 10.02.2019)
USGS, 2019: Earth Resources Observation and Science (EROS) Center, United States Geological Survey, https://earthexplorer.usgs.gov/ (Access: 12.06.2019)
Wooster, M.J., G. Roberts, A.M. Smith, J. Johnston, P. Freeborn, S. Amici, A.T. Hudak, 2013: Thermal Remote Sensing of Active Vegetation Fires and Biomass Burning Events. In: Thermal Infrared Remote Sensing. Remote Sensing and Digital Image Processing, Kuenzer, C., S. Dech, (Eds.), v.17, Springer, Dordrecht
Worldclim, 2019: Global Climate Data. World Climate Version 2 (Free climate data for ecological modelling and GIS). http://worldclim.org/version2 (accessed 07.06.2019)
Wuertner, G., 2006: The Wildfire Reader: A Century of Failed Forest Policy, Island Press, pp. 89-102, Washington
Yener, H., 2013: Determination of horizontal and vertical distribution of Calabrian pine stands in Turkey using SRTM satellite data and GIS. J Environ Biol 34: 903-915
You, W., L. Lin, L. Wu, Z. Ji, J. Yu, J. Zhu, Y. Fan, D. He, 2017: Geographical information system-based forest fire risk assessment integrating national forest inventory data and analysis of its spatiotemporal variability, Ecol Indic 77:176–184
Sažetak
Brza detekcija požara i precizna identifikacija njegovog mjesta od presudne su važnosti za uspjeh u borbi protiv šumskih požara. Vatrogasni tornjevi, odnosno motrionice, te njihovo pravilno korištenje, predstavljaju prvi korak u uspješnom otkrivanju šumskih požara u Turskoj. Cilj ove studije bio je izvršiti analizu vidljivosti vatrogasnih tornjeva postavljenih u planinskom mediteranskom šumskom dijelu Turske te procijeniti njihovu učinkovitost. Za zaštitu šumskog okoliša potrebno je utvrditi funkcionalnost i kapacitet ovih tornjeva. Područja koja su s tornjeva vidljiva i nevidljiva identificirana su pomoću geografskog informacijskog sustava i digitalnih podataka o nadmorskim visinama visoke rezolucije. U analizi vidljivosti, skeniranje je izvedeno rotacijom za 360 stupnjeva u radijusu od 18 kilometara od mjesta na kojem se nalazi vatrogasni toranj. Prometnice u ovoj regiji jedan su od elemenata koji se mogu koristiti u motrenju požara. Ljudi koji putuju ovim prometnicama mogu prijaviti šumske požare pomoću mobitela. U tom smislu, učinkovitost/djelotvornost tornjeva povezana je sa šumskim cestovnim prometom. Stoga je izvršena i analiza vidljivosti prometnica radi provjere mogućnosti motrenja s cesta. Iako su na ovom području, u kojemu su crnogorične vrste drveća poput brucijskog i crnog bora vrlo osjetljive na vatru postavljena 37 promatračka tornja, 40% šuma nalaze se u području koje nije vidljivo, a 15% tih šuma izložene su visokom riziku od požara. Preko 100 tisuća hektara područja osjetljivog na požare u ovoj regiji nije bilo moguće kotrolirati s tornjeva. Mreža tornjeva pokrivala je 56 % ukupnog područja i 59 % šumskog područja. Ljudi koji su koristili ceste doprinijeli su sustavu za detekciju požara s 11 % pa je na taj način, zajedno s tornjevima, 70 % šumskog područja u ovoj regiji bilo vidljivo. S druge strane, 59 % od 523 tisuća hektara šumskog zemljišta koji nisu bili vidljivi s cesta bili su uočljivi s tornjeva. Naglašeno je da je participativno ponašanje ljudi koji žive u šumama i koriste šumske prometnice važan dio sustava motrenja požara pri zaštiti okoliša.
Ključne riječi: analiza vidljivosti, opasnost od požara, osjetljivost na požar, šumski požar, šumska prometnica, Isparta