DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Pernar, N., E. Klimo, D. Bakšić, I. Perković, M. Rybníček, H. Vavrčík, V. Gryc, 2012: Akumulacija ugljika i dušika u sastojini crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u Podravini. Šumarski list, 136(9–10): 431–444.
R Core Team, 2018: R: A Language and Environment for Statistical Computing. R Foundation for Statistical Computing, Vienna, Austria, http://www.R-project.org (accessed on 12th December 2018).
Rauš, Đ., 1975: Šuma crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968) u bazenu Spačve. Šumarski list, 99(11–12): 431–444.
Robinson, A. P., J. D. Hamann, 2011: Forest Analytics with R: An Introduction. Springer, pp. 339.
Roženbergar, D., A. Ficko, J. Diaci, 2008: Sodobno gojenje bukovih gozdov. Zbornik gozdarstva in lesarstva, 87: 77–87.
Schädelin, W., 1934: Die Durchforstung als Auslese- und Veredlungsbetrieb höchster Wertleistung, Haupt, Bern & Leipzig.
Schütz, J.-Ph., 1996: Bedeutung und Möglichkeiten der biologischen Rationalisierung im Forstbetrieb. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 147: 315–349.
Spiecker, M., H. Spiecker, 1988. Erziehung von Kirschenwertholz, AFZ-DerWald, 20: 562–565.
Utschig, H., 2003: Waldwachstumskundliche Charakterisierung der Schwarzerle (Alnus glutinosa (L.) Gaertner). In: J. Hamberger (ed.), Beiträge zur Schwarzerle, Bayerische Landesanstalt für Wald und Forstwirtschaft (LWF), Freising, 42: 23–27.
Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 310 p.
Wraber, M., 1951: Gozdna vegetacijska slika in gozdnogojitveni problemi Prekmurja. Geografski vestnik, 23: 1–52.
Zuur, A. F., E. N. Ieno, N. J. Walker, A. A. Saveliev, G. M. Smith, 2009: Mixed Effects Models and Extensions in Ecology. Springer, New York, pp. 574.
Sažetak
Područje poplavnih šuma crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u Sloveniji čini samo 0,4 % (približno 4708 ha) ukupne površine šumskog zemljišta (Čater i sur., 2001.). Veći kompleks takvih sastojina u Sloveniji su Črni i Polanski Log, a istraživanje je provedeno na području potonjeg (slika 1). Kako čiste sastojine johe odlikuju brojne specifičnosti, potrebno im je prilagoditi šumskouzgojne postupke.
Da bi se utvrdio odgovarajući intenzitet prorjede takvih sastojina, 1967. godine u Polanskom Logu postavljene su pokusne plohe. Od tada do 2018. godine na plohama je izvršeno pet do sedam mjerenja. Sva stabla na plohama su bila obrojčana. Izvršeno je mjerenje prsnih promjera i procjena sljedećih elemenata na stablima: pripadnost etaži, vitalnost, uzgojna perspektiva, uzgojna uloga, duljina krošnje i kvaliteta (tablica 3). Svaka ploha bila je podijeljena u tri polja (40 x 50 m) s različitim metodama rada: bez intervencije, umjereno i intenzivno prorjeđivanje. Uzgojni postupci koji su poduzeti tijekom praćenja pokusa prikazani su u tablici 2. Danas su te sastojine u zreloj fazi razvoja, stoga smo u ovom radu analizirali reakcije crne johe na različite intenzitete prorjeđivanja i dobivene rezultate usporedili s preporukama autora tradicionalnih uzgojnih modela i modela koji se temelje na situacijskoj njezi šuma.
Ustanovili smo da se na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem gustoća sastojine koja je u dobi između 50 i 70 godina i na kraju je ophodnje kreće od 295 do 690 kom/ha (slika 3), dok se na plohama bez intervencije ova vrijednost kreće u rasponu od 370 do 790 kom/ha. Drvne zalihe u istom su se razdoblju kretale u rasponu od 277 do 458 m3/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, dok su na plohama bez intervencije bile veće, u rasponu od 309 do 516 m3/ha (slika 4). U to su se doba temeljnice nalazile u rasponu između 23 i 41 m2/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, a na plohama bez intervencije u rasponu od 26 do čak 51 m2/ha (slika 5). Tijekom cijelog razdoblja praćenja ploha, stabla su, bez obzira na metodu rada, narasla za tri do četiri debljinska stupnja (slika 2). Na plohama s umjerenim prorjeđivanjem i onima bez intervencije, debljinski prirast stabala bio je skoro jednak (0,33 cm godišnje) (slika 6). Statistički je značajan veći debljinski prirast stabala na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem (0,37 cm godišnje). Debljinski prirast dominantnih stabala bio je nešto veći, od 0,46 cm godišnje na plohama bez intervencije do 0,50 cm godišnje na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem, ali statistički značajne razlike između metoda rada nisu utvrđene (slika 6). Međutim, otkrili smo da kod dominantnih stabala ne postoje statistički značajne razlike s obzirom na njihovu slojevitost, vitalnost, tendenciju, dužinu krošnje i kvalitete s obzirom na korištenu metodu rada.
U usporedbi s uzgojnim modelima koji su se koristili za manji broj odabranih stabla, gustoća i temeljnica ispitivanih sastojina je znatno veća, a debljinski prirast manji. Autori tradicionalnih i modela s manjim brojem odabranih stabala zagovaraju rano prorjeđivanje takvih sastojina (tablica 1). Veće razlike nastaju u konačnom broju stabala po hektaru i u intenzitetu intervencije. Razlog malog debljinskog prirasta i razlike između metoda rada na našim plohama pripisali smo nedovoljnom intenzitetu i djelomično nedosljednoj provedbi postupka prorjeđivanja. Ipak, ukazala se potreba za intenzivnim prorjeđivanjem i pospješivanjem rasta stabala najvećeg prsnog promjera, vitalnosti i tendencije, lijepo oblikovane i duge krošnje (slika 7, slika 8).
Ključne riječi: crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.), prorjeđivanje, godišnji debljinski prirast, tradicionalni model sa selektivnim prorjeđivanjem, situacijski model prorjeđivanja