DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 35     <-- 35 -->        PDF

variations of phosphorus uptake by soil microbial biomass and young beech trees in two forest soils with contrasting phosphorus stocks, Soil Biology and Biochemistry, 117: 191-202
Stjepanović, S., B. Matović, D. Stojanović, B. Lalić, T. Levanič, S. Orlović,M. Gutalj 2018: The Impact of Adverse Weather and Climate on the Width of European Beech (Fagus sylvatica L.) Tree Rings in Southeastern Europe, Atmosphere, 9
Stojanović, D.B., T. Levanič, B. Matović, S. Stjepanović,S. Orlović 2018: Growth response of different tree species (oaks, beech and pine) from SE Europe to precipitation over time, Dendrobiology, 79: 97-110
Stokes, M.A.,T.L. Smiley 1968: An Introduction to Tree-Ring Dating, The University of Chicago Press,
Šegota, T.,A. Filipčić 2017: Köppen’s classification of climates and the problem of corresponding Croatian terminology, Geoadria, 8: 21
Tikvić, I., Ž. Španjol, D. Ugarković, Z. Seletković,D. Barčić 2006: The development of leaf phenophases of European beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia in relation to ecological factors, Periodicum Biologorum, 108: 677-682
Timmermann, V., N. Potočić, T. Sanders, S. Trotzer,W. Seidling 2017: Tree crown condition and damage causes., In: MICHEL, A. & SEIDLING, W. (eds.) Forest Condition in Europe: 2017 Technical Report of ICP Forests. Report under the UNECE Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution (CLRTAP). Vienna: BFW Austrian Research Centre for Forests.
Uemura, A., A. Ishida, T. Nakano, I. Terashima, H. Tanabe,Y. Matsumoto 2000: Acclimation of leaf characteristics of Fagus species to previous-year and current-year solar irradiances, Tree Physiology, 20: 945-951
Van Praag, H.,F. Weissen 1976: Nutrition azotée des peuplements forestiers ardennais, Bulletin de la Société royale forestière de Belgique, 83: 175–188
Wallace, A.,R.T. Mueller 1980: Calcium uptake and distribution in plants, Journal of Plant Nutrition, 2: 247-256
Watson, R.T., M.C. Zinyowera,R.H. Moss 1998: The regional impacts of climate change: an assessment of vulnerability, Cambridge University Press,
Welch, B.L. 1951: On the Comparison of Several Mean Values: An Alternative Approach, Biometrika, 38: 330-336
Wickham, H. 2009: ggplot2: Elegant Graphics for Data Analysis, Springer-Verlag New York,
Yang, N., A. Zavišić, R. Pena,A. Polle 2016: Phenology, photosynthesis, and phosphorus in European beech (Fagus sylvatica L.) in two forest soils with contrasting P contents, Journal of Plant Nutrition and Soil Science, 179: 151-158
Zang, C.,F. Biondi 2015: treeclim: an R package for the numerical calibration of proxy-climate relationships, Ecography, 38: 431-436
Zavišić, A.,A. Polle 2018: Dynamics of phosphorus nutrition, allocation and growth of young beech (Fagus sylvatica L.) trees in P-rich and P-poor forest soil, Tree Physiology, 38: 37-51
Zierl, B. 2004: A simulation study to analyse the relations between crown condition and drought in Switzerland, Forest Ecology and Management, 188: 25-38
Zimmermann, J., M. Hauck, C. Dulamsuren,C. Leuschner 2015: Climate Warming-Related Growth Decline Affects Fagus sylvatica, But Not Other Broad-Leaved Tree Species in Central European Mixed Forests, Ecosystems, 18: 560-572
Sažetak
Međuovisnosti različitih uobičajenih indikatora vitaliteta obične bukve (osutost krošnje, stanje ishrane, širina goda) kao i njihove moguće ovisnosti o klimatskim uvjetima istraživani su tijekom razdoblja od dvanaest godina u zreloj i zdravoj sastojini bukve na plohi intenzivnog motrenja br. 103 (Sljeme). Ploha se nalazi u sastojini bukve i jele (Festuco drymeiae – Abietetum Vukelić et Baričević 2007) na Medvednici, na 954 m nadmorske visine i južnoj ekspoziciji.
Naši rezultati potvrđuju važnost temperature za osutost, jer visoke temperature tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci utječu na porast osutosti. Isti negativan utjecaj je zabilježen u slučaju visokih maksimalnih temperatura i niske količine oborine u ljeto prethodne godine. Bukva je bila osobito osjetljiva na sušne godine ili natprosječno tople godine koje se pojavljuju u nizu.
Ishrana bukovih stabala fosforom, kalcijem i magnezijem lošija je u slučaju visokih temperatura tijekom ljeta tekuće godine, a poboljšava se porastom oborine. Također, u našem istraživanju utvrdili smo negativnu korelaciju koncentracije kalija u lišću sa širinom godova. Smatramo kako se ne radi o negativnom učinku kalija na rast bukve, već o posljedici slabijeg usvajanja kalcija u sušnim godinama.
Visoke temperature u svibnju tekuće godine pozitivno utječu na prirast, dok široki raspon minimalnih temperatura tijekom ožujka i lipnja ima negativan učinak. Nije utvrđen izravan utjecaj oborine na širinu goda.
Ukratko, visoke ljetne temperature i niske količine oborine negativno utječu, izravno ili neizravno, na sve istraživane indikatore, a kod osutosti i ishrane taj efekt može biti značajan i u sljedećoj godini.
Ključne riječi: osutost, stanje ishrane, širina goda, suša, vitalitet