DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Dok se T. formicarius javio u ulovima u feromonskim klopkama u zanemarivim brojkama, vrsta T. caerulea bila je relativno česta (Tablica 6). U klopkama sa feromonima Pheroprax i Erosowit ukupno ulovljeno 64 jedinki T. formicarius, dok je jedinki T.caerulea bilo 4.531. Predator koji je obično čest u asocijaciji sa mediteranskim potkornjakom A. ruficorne (Mendel 1990, Sarikaya i Ibis 2016) iznimno je rijetko nađen u ulovima.
Razlika u ulovima 2018. i 2019. godine – Difference in catches in 2018 and 2019
Kako za 2018. godinu postoje samo podaci od 30.3. do 6.7. to je period u kojem je napravljena usporedba ulova. Uspoređene su pozicije klopke koje su bile iste i u 2018. i 2019.: 5 feromona Erosowit i 5 Pheroprax. Model klopke bio je jednostavna NBK. Sukladno rezultatu došlo je do značajnog pada broja ulova mediteranskog potkornjaka u 2019. u odnosu na 2018. godinu (Slika 19).
Prosječni ulovi u feromonskim klopkama u 2018. godini bili su signifikantno veći u većini datuma sakupljanja, za Pheroprax 3 puta, a za Erosowit 5 puta veći (Slika 19 i Slika 20).
RASPRAVA
DISCUSSION
Feromonske klopke kao dio integrirane zaštite šuma služe isključivo sustavu monitoringa te daju sliku i uvid u populacijsku dinamiku potkornjaka. Iako se količina ulova u različitim tipovima klopki može bitno međusobno razlikovati ipak se vidi stanje populacije potkornjaka, što ukazuje na to da broj jedinki u ulovima nije toliko bitan. Feromonske klopke uglavnom nemaju kurativnu funkciju (Vaupel 1991). Ipak, u ulovima se želi dobiti veći broj ciljanih kukaca jer se oni na taj način isključuju iz populacije. Međutim, puno je važnije kod feromonske klopke njezina selektivnost, budući da se isključivanjem predatora iz populacije onemogućuje njihov pozitivan utjecaj u prirodi (Weslien i Regnander 1992). To može ići do te krajnosti da broj predatora u ulovima bude toliko velik, da s obzirom na njihov prehrambeni potencijal radimo više štete nego koristi (Baier 1994).
Do sada korišteni feromoni i klopke za mediteranskog potkornjaka korišteni su sukladno navodima iz literature (Mendel 1988) ili iz istraživanja i osobnog iskustva stečenog u prvim godinama gradacije (Pernek 2018). Rezultati ukazuju opravdanost takvog istraživanja s obzirom na geografska područja i razlika vezanih uz to (Grosman i sur. 1997). U ovom istraživanju pratila se razlika u ulovima ciljanih kukaca (mediteranskog potkornjaka) i neciljanih (selektivnost na predatore) na temelju kojih se daju savjeti za budući monitoring. Postavljanje klopki na istom mjestu iz godine u godinu daje nam uvid u kretanje ili trendove populacije i daje prostora stručnjacima da ispravno i na vrijeme provode mjere zaštite. Prezentirani rezultati usporedbe feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka prvo je takvo istraživanje u Hrvatskoj koje treba dati neke odgovore šumarskim stručnjacima na terenu.
Erosowit je feromon koji se kroz gotovo čitavo razdoblje lovljenja pokazao boljim u odnosu na Pheroprax, imao veće ulove, ali je bio i bitno selektivniji. Time se taj feromon u kombinaciji s jednostavnom NBK pokazao kao najbolje rješenje za primjenu u praksi.
Što se tiče Triplet sustava od njega se treba očekivati da daje ulove veće od jednostavne NBK, budući da su troškovi postavljanja i sakupljanja puno veći od cijene samih klopki i feromona. Međutim Triplet je, iako neznatno, pokazao bolje ulove, ali i nešto bolju selektivnost. Stoga se i Triplet sustavi mogu preporučiti za primjenu.