DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2020 str. 10 <-- 10 --> PDF |
UVOD INTRODUCTION Ulančavanje nepovoljnih čimbenika kao što su klimatske promjene povezane sa monokulturom, te sekundaran napad potkornjaka, uzrokom su početnog sušenja alepskih borova (Pinus halepensis Mill.) u Dalmaciji krajem 2016. To je dovelo do početka gradacije mediteranskog potkornjaka, Orthotomicus erosus Wollaston (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae) u 2017. godini (Pernek 2018, Pernek i sur. 2019). Ova vrsta potkornjaka može u određenim uvjetima prijeći u primarne štetnike te početi napadati i potpuno zdrava stabla, što je poznato kod nekih vrsta potkornjaka (Wermelinger 2002). U mediteranskom području tome posebice pogoduje aridifikacija, budući da se poboljšavaju uvjeti za preživljavanje, reprodukciju, voltinizam i prostorno širenje potkornjaka (Battisti i Larson 2016). Prirodni neprijatelji nisu u stanju pratiti naglo povećanje populacije mediteranskog potkornjaka, stoga je rezultat naglo povećanje suhih stabala. Ova do tada nezabilježena pojava na hrvatskom Mediteranu pojavila se u cijeloj Dalmaciji južno od Zadra sa blažim ili jačim intenzitetom, ovisno o lokaciji. Mediteranski potkornjak se od tada gleda kao značajan štetnik na tome području (Pernek i sur. 2019), a tome posebice pogoduju ambijentalne promjene (IPCC 2014), u kojima mediteranski potkornjak nalazi uvjete za veću reprodukciju i razvijanje više generacija godišnje (Pernek i sur. 2019). U sklopu mjera zaštite za suzbijanje mediteranskog potkornjaka u 2018. godini u Hrvatskoj su na brojnim lokacijama postavljene feromonske klopke u svrhu monitoringa. Primjena feromona u zaštiti šuma spada u grupu biotehničkih metoda koje se koriste spoznajama iz područja ekofiziologije i etologije kukaca, odnosno njihovim načinom reagiranja na fizikalne i kemijske podražaje. Primjenom sintetski proizvedenih tvari nastoji se imitirati kemijski podražaj, odnosno imitirati prirodne feromone koje kukci sami produciraju, a u svrhu odbijanja ili privlačenja drugih jedinki iste vrste (agregacija) (Bakke i sur. 1977). Njihova primjena vrlo rijetko rezultira trenutnim smanjenjem neke štetne populacije (Pernek i Lacković 2011). Međutim, shvaćanje mehanizma komunikacije u biocenozi potkornjaka može biti važno u primjeni zaštitnih mjera. Razlike u feromonskoj komunikaciji postoje između geografskih područja, a isto je primijećeno kod primjene sintetskih feromona (Grosman i sur. 1997), stoga testiranje feromona ima praktični značaj za gospodarenje šumama. Primjena feromonske klopke uzrokuje određene promjene u populacijama neciljanih organizama, stoga treba voditi računa o selektivnosti (Pernek i Lacković 2011). Poznato je kako feromonske komponente kairomonski privlače prirodne neprijatelje potkornjaka (Schroeder 2003, Pajares i sur. 2004), zbog čega je važno dobro proučiti i valorizirati utjecaj feromona u ekosustavu u širem smislu. Velik broj slučajnih nepoželjnih ulova u gustoj mreži klopki sigurno bi mogao imati nepovoljne posljedice po ekološki balans. Primjerice, u svrhu bolje selektivnosti danas se rabe samo crno obojene klopke (Niemeyer 1985). Komponente koje imaju učinak kairomona na prirodne neprijatelje potkornjaka daju signal koji daje obavijest o prisutnosti hrane, te dolazi do ulova većeg ili manjeg broja nepoželjnih vrsta. To za feromonsku klopu može biti pokazatelj kvalitete s obzirom da bi komponente trebale biti izbalansirane da otpuštaju točno određenu količinu u vremenu (ratio rate) i da su što više selektivne. Testiranjem pojedinih komponenti Pheropraxa® otkriveno je kako na predatora Thanasimus formicarius L. (Coleoptera, Cleridae) djeluje komponenta ipsenol i ipsdienol, a manje (S)-cis-verbenol (Pavlin 1991). Slično bi moglo biti sa vrlo učestalom predatorskom vrstom, Temnochila caerulea Olivier. (Coleoptera, Trogositidae). Privlačenje ovih važnih predatora u velikom broju u feromonske klopke može predstavljati problem za zaštitu šuma (Etxebeste i sur. 2012). Vrlo je važno znati kako feromonska klopka nije univerzalno sredstvo kojim se rješava problem potkornjaka, već je ona dio integrirane zaštite koja kombinira sve raspoložive metode zaštite u cilju sprječavanja ekonomskih šteta uz što manje poremećaja prirodnih neprijatelja, što manje onečišćenje okoliša te što niži utrošak energije (Maceljski i sur. 1983). Davanje prevelike važnosti feromonskoj klopki kao profilaktičkoj ili represivnoj mjeri može u nekim slučajevima biti kontraproduktivno, jer nepravilno i bezrazložno postavljanje klopki može izazvati neželjene posljedice, kao što je privlačenje potkornjaka pojava dodatnih žarišta. U sklopu Izvještajno prognoznih poslova (IPP) u Hrvatskoj u 2018. godini postavljen je veći broj feromonskih klopki za ulov mediteranskog potkornjaka diljem Dalmacije (www.stetnici.hr). Ulovi su se jako međusobno razlikovali s obzirom na lokaciju postavljanja, ali je zapažen iznimno velik broj jedinki na nekim lokacijama koji je dosegao i do 30.000 jedinki tjedno (Pernek 2018). Takvi neuobičajeno veliki ulovi otvorili su nova pitanja o mogućnostima primjene feromonske klopke kao dio integrirane zaštite, odnosno njihovog korištenja u izlovu, što znači primjenu kao kurativne mjere zaštite, a ne samo za monitoring. Budući da se za mediteranskog potkornjaka do sada nisu postavljale feromonske klopke nije poznato da li postoji razlika u ulovima niti je poznato koliko su selektivne odnosno privlače li prirodne neprijatelje. Odgovori na ta pitanja čine osnovu u planiranju zaštite šuma i neophodna su za šumarskog stručnjaka na terenu. Stoga je cilj ovog istraživanja usporedba različitih vrsta feromonskih pripravaka, klopki i sistema klopki i utvrđivanje koja kombinacija daje najbolje rezultate, te temeljem dobivenih rezulata davanje preporuke za gospodarenje šumama u uvjetima gradacije mediteranskog potkornjaka. Također se temeljem ulova u |