DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 90 <-- 90 --> PDF |
šumskog tla. Nadalje ukazuju da strukturni elementi utječu na intenzitet odumiranja poljskog jasena. Na to utječe i osutost krošanja. Na kraju su dali objašnjenja što se sve nepovoljno događa u šumi zbog odumiranja i sječe stabala. O svemu napisanom objašnjenja su dali u zaključcima. Problematika sjemenarstva, rasadničke proizvodnje sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Autori su Damir Drvodelić i Milan Oršanić. Obuhvaća 88 stranica i 26 izvora literature (9 domaćih) U ovom poglavlju izneseni su brojni podaci vezani za sjeme i rasadničku proizvodnju poljskog jasena, a u manjoj mjeri i za hrast lužnjak. Ovdje se u najkraćim crtama navodi o čemu se radi, a sve je prikazano u 21 dijelu. Na početku su dani podaci o poljskom jasenu i njegovom sjemenu. Zatim su navedeni uvjeti obnove sastojina. Izneseni sui podaci o morfološkim značajkama sjemena, dormantnosti, vitalnosti, klijavosti i prirodnoj obnovi sjemena. Zatim ukazuju na sadnice golog i ovlaženog korijena koje su uzgojene pod određenim uvjetima u kontejnerima. Navedeni su brojni podaci o sadnicama i korijenu onih koje su uzgajane u kontejnerima. Izneseni su podaci o sadnicama u uvjetima različitog vlaženja i drugi podaci. Također su izneseni podaci o urodu stabala sjemenom s obzirom na sastojinu i stablo i samom sjemenu (vitalnost, vrijeme sakupljanja, oštećenost, starost i dr.). Za hrast lužnjak su izneseni podaci o kakvoći žira, klijavosti, prirodnom pomlatku i sadnicama uzgojenim s radikulom ili bez nje. Na kraju su dane vrlo važne upute o navodnjavanju sadnica poljskog jasena i hrasta lužnjaka. Glavni cilj navodnjavanja je da se izbjegne neželjeni stres. Uzročnici bolesti poljskog jasena Autori su Danko Diminić, Jelena Kranjec Orlović i Marno Milotić. Obuhvaća 48 stranica i 83 izvora literature (16 domaćih) U uvodnom dijelu se naglašava da je poljski jasen najugroženija šumska vrsta u Hrvatskoj. Upućuje se na vrste gljiva, posebno na Hymenoscyphus fraxineus. Detaljno su opisane metode istraživanja uzročnika bolesti poljskog jasena. Navedena su mjesta istraživanja i načini rada. Ukazuju da je osutost krošanja indikator zdravstvenog stanja stabala. U tom smislu navode podatke o H. fraxineus. Izneseni su vrlo detaljni podaci o testiranju sadnica 9 klonova poljskog jasena prema osjetljivosti i otpornosti na H. fraxineus. Ukazuju da otpornost klonova ovisi o listanju i odbacivanju lišća i da bi otporne klonove trebalo razmnožiti i uzgajati radi obnove sastojina poljskog jasena. Također navode da bi se za suzbijanje H. fraxineus moglo koristiti sredstvo koje sadrži aktivnu tvar alicin. Daju informacije o primjeni i učinkovitosti tog sredstva. Na kraju upućuju koje su fitopatogene organizme utvrdili na poljskom jasenu. O tim organizmima daju tumačenje. Na samom kraju iznose mišljenje o utvrđenim patogenima i daju preporuke što u budućnosti treba raditi u zaštiti jasenovih sastojina. Smatraju da istraživanja treba nastaviti. Istraživanja uloge štetnih kukaca u sušenju poljskog jasena Autori su Boris Hrašivec i Milivoj Franjević. Obuhvaća 40 stranica i 46 izvora literature (14 domaćih). Na početku autori daju na znanje da su obavili trogodišnja istraživanja štetnih kukaca na poljskom jasenu. Opširno su iznijeli rezultate istraživanja za jasenovu pipu. Istraživani su i drugi štetni organizmi. Navedena su sredstva testirana za suzbijanje jasenove pipe, ukazano je na dva insekticida. Važno je da mortalitet jasenove pipe uzrokuju i entomopatogene gljive o čemu daju objašnjenja. Nadalje su dati detaljni podaci o dvije vrste potkornjaka koraša i pet vrsta potkornjaka drvaša. Na kraju se detaljno raspravlja o svim utvrđenim kukcima na poljskom jasenu u šumama Posavine. Unapređenje metodologije sustavnog monitoringa sitnih glodavaca i zaštite od njihovog štetnog utjecaja u poplavni šumama Hrvatske Autori su Marko Vucelja, Linda Bjedov i Josip Margaletić. Obuhvaća 92 stranice i 132 izvora literature (55 domaćih). Na početku autori ukazuju da su istraživanja provodili u sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Cilj istraživanja je bio integralni pristup zaštiti šuma od glodavaca. Ukazuju na štete od glodavaca, ali upozoravaju da su isti i rezervoari brojnih patogena, uzročnika bolesti. Navode 9 ciljeva istraživanja, a za svaki cilj objašnjavaju metode rada. Isto tako su opisali rezultate u 9 odijeljenih cjelina. Rezultati su opisani vrlo opširno, na 50 stranica. Uz opis su priložene slike, tablice i grafikoni. Nadalje se iznose najvažnije činjenice rezultata istraživanja za svaki dio (cjelinu). U prvom se govori o načinu ulova glodavaca, determinaciji, zaštiti od zaraze i metodama utvrđivanja šteta. Zatim se upućuje na obveze za provođenje monitoringa, o čemu su upoznati djelatnici više uprava šuma, te potom navode lokalitete istraživanja. U petom vrlo opširnom dijelu izneseni su rezultati izlova glodavaca po šumarijama. Za svaku šumariju, pogotovo za svaki odsjek, naveden je broj i vrsta ulovljenih glodavaca i štete na pomlatku i sjemenu. Poslije toga ukazuju na Priručnik o glodavcima u šumama Hrvatske. Slijedi uputa na internetski obrazac |