DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 89 <-- 89 --> PDF |
EKOLOGIJA, OBNOVA I ZAŠTITA POPLAVNIH ŠUMA HRVATSKE Milan Glavaš Nakladnik ove knjige je Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Tisak je obavila Studio moderna d.o.o. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Milan Poljak, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Sanja Perić, Hrvatski šumarski institut. Autori su djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb (navedeni kod poglavlja – 12 autora). Knjiga je napisana na 368 stranica. Tekst je popraćen mnogim slikama, tablicama i grafikonima. Urednik knjige je prof. dr. sc. Milan Oršanić. Oršanić u predgovoru objašnjava na kojem je istraživačkom projektu knjiga nastala, što je obrađeno u pojedinim poglavljima (6 poglavlja) i kojim je šumarskim stručnjacima knjiga namijenjena. U knjizi se uglavnom obrađuje poljski jasen. Dalje se daje prikaz knjige po pojedinim poglavljima. Utjecaj klimatskih čimbenika na rast poljskog jasena Autor je Stjepan Mikac. Obuhvaća 31 stranicu i 49 izvora literature (4 domaća). Autor na početku objašnjava razloge nastajanja poplavnih šuma u svijetu i o čemu ovisi reakcija stabala na klimatske promjene. Zatim govori o poljskom jasenu, šumskim zajednicama u kojima je prisutan i važnosti poznavanja ekoloških zahtjeva vrsta drveća. Posebno ukazuje na stanje šuma poljskog jasena i na važne činjenice za sastojine poljskog jasena. Nadalje vrlo detaljno objašnjava kako klimatski ekstremi štetno utječu na šume. Objašnjava kako to djeluje na poljski jasen. Na kraju ukazuje da su klimatske promjene glavni uzročnik fiziološkog slabljenja, odumiranja, sušenja i propadanja šuma. Odnos stanišnih i strukturnih čimbenika prema odumiranju stabala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Autori su Damir Ugarković i Milan Oršanić. Obuhvaća 58 stranica i 98 izvora literature (58 domaćih). Poglavlje je podijeljenu u 10 podpoglavlja. U uvodnom dijelu objašnjavaju čimbenike koji dovode do odumiranja stabala i propadanja šuma. Poljski jasen se smatra najugroženijom šumskom vrstom drveća u Hrvatskoj. Isti su dali tumačenja o ekologiji i biološkim svojstvima poljskog jasena. Zatim govore o klimatskim promjenama (povišenje temperature zraka, oborine, poplave i podzemna voda) i ističu da te promjene izravno ili neizravno utječu na vegetaciju, odnosno odumiranje stabala. Navedeni su podaci i dana tumačenja o utjecaju klime na odumiranje stabala poljskog jasena. Nadalje govore o utjecaju hidroloških čimbenika na odumiranja stabala. Posebno ističu da je poljski jasen osjetljiv na sušu i dubinu (razinu) podzemne vode. U jednom podpoglavlju govori se o onečišćenosti oborinske i poplavne vode te šumskog tla. Iznijeli su rezultate kemijske analize vode na području Posavine. Dana su tumačenja o kemijskim elementima u vodi i u tlu. Obavljene si i mikrobiološke analize |