DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 88     <-- 88 -->        PDF

te značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) koje su važne za projektiranje sanacije.
13. Uzgajanje šuma treba sagledati stupanj promjena u strukturi oštećene šumske sastojine, u njezinu staništu i u građi šumske fitocenoze, te donijeti šumskouzgojne preporuke. Neke od prilagodbi temeljnih načela zagrebačke škole uzgajanja šuma su:
– podržavati prirodnu silvidinamiku,
– očuvati površinu šuma i pošumljavati neobrasla zemljišta,
– sastojinske oblike prilagođavati stanišnim prilikama,
– koncentrirati se na očuvanje šumskog tla, uspostaviti i održavati šumski red i higijenu šume,
– degradirana šumska tla biološki sanirati pionirskim i prijelaznim vrstama drveća,
– progale, plješine i manje površine (skupina, grupa) unutar sastojina klimatogenih vrsta drveća, na kojima nije došlo do degradacije šumskog tla, ne obnavljati sadnicama pionirskih vrsta drveća,
– smanjiti pomladne površine,
– prilagoditi pomladno razdoblje,
– intenzivirati šumskouzgojno planiranje,
– uspostaviti i održavati normalnu prebornu strukturu,
– prilagoditi intenzitet prebornog zahvata strukturi preborne sastojine,
– prilagoditi funkcije doznake strukturi preborne sastojine,
– redovito i intenzivno njegovati sastojine,
– unaprijediti proizvodnju raznovrsnog šumskog reprodukcijskog materijala.
14. Regularno gospodarenje šumama treba biti intenzivno i pravovremeno, od najranijih razvojnih stadija. Odumiranje i propadanje stabala u nekim je slučajevima potpomognuto izostankom pravodobnih šumskouzgojnih zahvata njege, posebice prorjeda. Prezentirani rezultati istraživanja u šumskom bazenu Spačva pokazali su kako polovica uzorkovanih stabala hrasta lužnjaka pokazuje značajan pad prirasta u proteklih 50-ak godina. Ta stabla se danas doznačuju kao nevitalna i oštećena. Smanjenje pomladnih površina pomoći će strukturnoj raznolikosti i stabilnosti šumskih sastojina.
15. Dosljedno preborno gospodarenje svim jelovo-bukovim šumama nema alternative. Šume Gorskog kotara koje su oštećene ledolomom u najvećoj mjeri nisu imale optimalnu prebornu strukturu, što je posljedica gospodarenja u prošlosti i niskog intenziteta obnove jele. Tome treba dodati i značajan udio ekstenzivno gospodarenih privatnih šuma, te šuma u različitim stupnjevima sukcesije na bivšem poljoprivrednom zemljištu na kojem su posebice stradale pionirske vrste bjelogorice neotporne na ledenu oluju.
16. Melioracijski radovi su neophodni u sprječavanju erozijskih procesa, posebice nakon šumskih požara u slivu rijeka koje opskrbljuju stanovništvo pitkom vodom. Šumski požari su najveća i stalna opasnost za šume sredozemnog područja Republike Hrvatske. Nakon šumskih požara nestaju veliki kompleksi šuma, mijenja se izgled okoliša, mijenja se klima, pojavljuje se erozija, smanjuju se kakvoća i zalihe pitke vode, bujične  poplave ugrožavaju naselja i poljoprivredne površine, pogoršava se kakvoća i produktivnost šumskog tla, intenziviraju se procesi degradacije tla (fizikalni, kemijski, mikrobiološki), dolazi do promjene ekološke ravnoteže, gubi se biološka raznolikost flore i faune, smanjuje se turistička privlačnost, a štete u gospodarstvu su velike i teško nadoknadive. Štete nastale šumskim požarima su u pravilu velike, ponekad katastrofalne, odražavaju se na cjelokupno stanovništvo i ugrožavaju živote ljudi.
17. U cilju zaštite cjelokupnog prostora od požara (državne šume, privatne šume, poljoprivredno zemljište), kao jedna od najučinkovitijih mjera bit će iznalaženje rješenja o načinu gospodarenja privatnim šumama i zapuštenim poljoprivrednim zemljištem koje je većim dijelom zahvaćeno zašumljenjem. Poseban su problem zapuštena terasirana zemljišta koja su, posebno na većim nagibima, zbog neodržavanja terasa i zidova nakon požara izložena razornoj vodnoj eroziji.
18. Osnivanje šuma na neobraslom šumskom zemljištu i opožarenom zemljištu pionirskim vrstama drveća prvi je korak u zaustavljanju degradacijskih procesa na tim staništima. Provedba propisanih šumskouzgojnih radova (pošumljavanje, prirodna i umjetna obnova šuma, njega šuma, čuvanje šuma, zaštita šuma, izgradnja protupožarnih prosjeka) prema programima gospodarenja za gospodarske jedinice pridonijet će sanaciji degradiranog zemljišta, omogućiti progresiju šumske vegetacije i spriječiti nove erozijske procese.
19. Degradacijske oblike šuma treba zaštiti od degradacijskih procesa kao što su požar, nekontrolirana sječa, brst, paša i prenamjena. U panjači, makiji, pseudomakiji i šikari, osim zaštite, treba pomoći progresivni razvoj. U garigu, pseudogarigu, šibljaku i kamenjari treba pokrenuti i pomoći povratak šumske vegetacije. Degradacijski oblici šuma trenutno nemaju visoku gospodarsku vrijednost, ali zato pružaju važne općekorisne funkcije koje smanjuju posljedice klimatskih promjena i poboljšavaju zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša. Obezvrjeđivanje i prenamjena degradacijskih oblika šuma te onemogućavanje melioracijskih radova sve to ugrožava.
20. Samo odgovornim gospodarenjem cjelinom šumskog ekosustava, stavljanjem u prvi plan njege, obnove i zaštite šuma, a odmakom od gledanja na šumu kao izvora drvne sirovine ili pasivno zaštićenog objekta prirode, moći ćemo sačuvati naše šumsko blago i uporabiti ga kao saveznika u smanjivanju posljedica klimatskih promjena.