DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 87     <-- 87 -->        PDF

štetnika smrekova potkornjaka (Ips typographus L.) zbog koje je 2016. godine u šumama Gorskog kotara proglašeno stanje elementarne nepogode. Nakon svega, krajem 2017., nove štete u goranskim šumama izazvao je vjetrolom u kojem je oštećena drvna zaliha u količini od približno 500.000 m3.
b) Odumiranje stabala i čitavih sastojina običnog jasena (Fraxinus excelsior L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) prati se i istražuje od 1990-ih godina. Pojava se povezuje s „novom bolešću jasena“ i fitopatogenom gljivom Hymenoscyphus pseudoalbidus (Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya, odnosno njezinim konidijskim stadijem Chalara fraxinea (Kowalski). Do danas je poprimila katastrofalne razmjere i prijeti potpunim nestankom tih vrsta drveća. Posebice su oštećeni šumski kompleksi poljskog jasena u Posavini, u Lonjskom polju.
c) Odumiranje hrasta lužnjaka stoljetni je europski i svjetski problem. Razlozi odumiranja nisu jasno pripisani isključivo jednom čimbeniku već međusobnoj interakciji više njih. Međutim, uvijek je potpomognuto naglim promjenama vodnog režima. Općenito se značajan porast odumiranja vrsta drveća kao posljedica sušnih godina bilježi od 1970. godine. Odumiranju hrasta lužnjaka u Hrvatskoj obično prethodi značajan pad radijalnog prirasta koji može trajati i nekoliko desetljeća.
d) Štetnik hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata Say) prvi je put u Hrvatskoj registriran u spačvanskoj šumi 2013. godine. Do danas se eksplozivno proširio po našim hrastovim šumama. Pronađen je i na drugim vrstama drveća, a nije isključeno da se njegova štetnost može i povećati, posebice bude li razvijala više od dvije generacije godišnje. Procjene govore da bi štete od hrastove mrežaste stjenice mogle povećati fiziološku osjetljivost stabala na napade drugih štetnih kukaca i bolesti.
e) Godine 2017. na području Dalmacije je izbilo 220 požara u kojima je opožareno 34.508,73 ha šuma i šumskih zemljišta. Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, šteta samo za tu godinu iznosi 779,5 milijuna kuna. Šteta je posebno izražena na slivnom području rijeka Jadro i Žrnovnica koje su izvor pitke vode velikog broja stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. U razdoblju od 2013. do 2017. godine na tom slivnom području je izbilo 59 šumskih požara u kojima je opožareno 4.519,60 ha šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Samo u požaru 19. srpnja 2017. godine opožareno je 2.564 hektara guste borove šume, makije, niskog raslinja, maslinika i ostalog zemljišta, što je više od 6% ukupne površine sliva. Opasna posljedica požara je progresija erozijskih procesa, posebno kada se zna da je srednje jakom do vrlo jakom erozijom ugroženo 76,08 % slivnog područja.
PREPORUKE
7. Uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta nikada nije bila toliko važna kao danas. Šume su sredstvo, a šumarstvo je alat za smanjenje posljedica klimatskih promjena. Misija šumarstva je očuvati i povećati površinu šuma, poboljšati stabilnost, vitalitet, kakvoću i produkciju šuma te sačuvati šume i šumska staništa od degradacije. To su preduvjeti za ostvarenje načela višenamjenskog potrajnog gospodarenja šumama i za smanjenje posljedica klimatskih promjena.
8. Potencijali šuma i šumarstva Republike Hrvatske u prevenciji i smanjenju posljedica klimatskih promjena mogu se ostvariti: a) očuvanjem površine šuma, b) pošumljavanjem neobraslih zemljišta, c) revitalizacijom degradiranih šuma, d) obnovom opožarenih šuma, e) intenziviranjem njege u regularnom gospodarenju, f) dosljednom provedbom prebornog gospodarenja.
9. Zadaća gospodarenja šumama je pronaći i izvesti u svakom šumskom ekosustavu, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke kojima će se: a) šumske štete prevenirati, jer će šumski ekosustav biti pripremljen i imat će snažne obrambene mehanizme; b) šumske štete u što kraćem vremenu sanirati, a oštećene šume što prije obnoviti i njegovati kako bi u konačnici bile stabilne, vitalne, produktivne i regenerativno sposobne.
10. Navedeni potencijali i zadaće gospodarenja šumama ne mogu se dosljedno ispuniti bez prilagodbe odredbi pravnih propisa koje to otežavaju ili čak onemogućuju: Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013; 15/2018; 14/2019; 127/2019); Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/2014); Priloga II. tog pravilnika – Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske; Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/2016); Uredbe o ekološkoj mreži  i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019); Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19).
11. Načela i preporuke za ublažavanje posljedica klimatskih promjena treba provoditi na svim raspoloživim površinama šumskih zemljišta. Sukladno odredbama Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19) u to treba uključiti i kategorije zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje neće biti privedene poljoprivrednoj proizvodnji, a koje sada nisu dio šumskogospodarskog područja.
12. Primjena metoda daljinskih istraživanja nameće se kao izuzetno brza i pouzdana metoda određivanja prostornog obuhvata šumske štete. Budući da je u što kraćem roku potreban uvid u stanje na terenu, sve više su u primjeni satelitske snimke visoke prostorne rezolucije. Primjerice, prema definiranom obuhvatu područja Gorskoga kotara, jednom satelitskom scenom, ukupno je snimljena površina od 230 km2. Interpretacijom satelitske snimke određena je površinska rasprostranjenost ledoloma, ustanovljeno je i analizirano stanje šuma (razmjer/intenzitet)