DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Renata Pernar, Mario Ančić, Ante Seletković, Jelena Kolić
Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama
Igor Anić, Milan Oršanić, Slavko Matić
Zagrebačka škola uzgajanja šuma u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda
Zaključci sa znanstvenog skupa su posljednji tekst u Zborniku radova „Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda“. Proizašli su iz izlaganja i rasprave na znanstvenom skupu, a sadrže ocjenu stanja i preporuke za postupanje. Mišljenja smo kako zaključci mogu poslužiti kao polazište za definiranje važnosti šuma i šumarstva Republike Hrvatske u prevenciji posljedica klimatskih promjena te smjernica za prilagodbu gospodarenja šumama klimatskim promjenama i s njima povezanim ekstremnim meteorološkim pojavama, stanišnim promjenama i kalamitetima. Ovdje ih prenosimo u cijelosti.
ZAKLJUČCI SA ZNANSTVENOG SKUPA
GOSPODARENJE ŠUMAMA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA I PRIRODNIH NEPOGODA
OCJENA STANJA
1. Od 2013. godine veliki kompleksi naših šuma učestalo su izloženi intenzivnim pritiscima abiotskih, biotskih i antropogenih štetnih čimbenika kao što su ledolomi, vjetrolomi, naglo širenje štetnika i biljnih bolesti te šumski požari. Njihovu češću pojavu i visoke intenzitete povezujemo s klimatskim promjenama. Šume, šumarstvo i društvo u cjelini zbog toga trpe katastrofalne štete. U kontinentalnom području velike štete trpe šumski ekosustavi poljskog jasena, hrasta lužnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. U mediteranskom području šumski požari posebice ugrožavaju šumske ekosustave alepskoga bora, crnoga bora, hrasta crnike i hrasta medunca te sve degradacijske stadije šuma.
2. Klimatske promjene i s njima povezane ekstremne meteorološke pojave i prirodne nepogode mijenjaju šumska staništa – šumsku klimu i šumsko tlo. Globalno zagrijavanje očituje se ubrzanjem ciklusa vode i povećanjem ekstrema vlažnosti tla. To se najviše odražava na šumskim ekosustavima s plitkim tlom koje je niskog kapaciteta ublažavanja anomalija vodnog režima. Takvi su ekosustavi izloženi čestim sušnim stresovima. Mikroklimatološka istraživanja u šumskim sastojinama Gorskog kotara, utvrdila su promjenu mikroklime u šumskim ekosustavima u kojima je učestalo odumiranje stabala obične jele. Veći je postotak relativnog užitnog svjetla, veće su prosječne vrijednosti temperature zraka, manje su prosječne vrijednosti vlage zraka i vlažnosti tla u odnosu na vitalne sastojine obične jele.
3. Promjene u šumskim staništima utječu na uspijevanje vrsta drveća što ima biološke, ekološke, društvene i gospodarske posljedice. Iako će pojedine vrste drveća vjerojatno ostati puno dulje na područjima koja će biti klimatski nepogodna nego što je predviđeno modelima, bit će povećan rizik izloženosti fiziološkom (suša) i biološkom stresu (štetnici, bolesti). Na znanstvenom skupu prikazani su rezultati obrađenih scenarija promjene klime koji predviđaju značajno smanjenje areala obične bukve (Fagus sylvatica L.) i to posebice sa sadašnjih nižih područja središnje i istočne Europe te njeno pomicanje prema višim područjima Karpata, Alpa, Pirineja i Dinarida. Rezultati za Hrvatsku pokazuju značajno smanjenje sadašnjeg areala obične bukve te skoro cjelokupan nestanak s današnjeg područja panonskog gorja. Istodobno, očekuje se povećanje areala kserofilnih vrsta drveća. Pionirske vrste drveća će brže migrirati, a ostale vrste vrlo sporo, primarno na nova odgovarajuća staništa na rubovima areala.
4. Učestale incidencije prenamnoženja zavičajnih vrsta šumskih štetnika s kojima se prije nismo susretali (uopće ili rjeđe) mogu se danas već pouzdano objasniti nekim od aspekata promjene klima nekih područja. Uočljiv je trend klimatskog kolebanja u kojemu se, glede populacija kukaca – šumskih štetnika, najočitije vidi utjecaj klimatskih ekstrema (minimalne i maksimalne temperature, orkanski vjetrovi i ekcesne oborine, produljena razdoblja suše i sve blaže zime bez dugotrajnog snježnog prekrivača). To pokazuju primjeri na svjetskoj razini (Sjeverna Amerika – širenje potkornjaka izvan povijesnog područja rasprostranjenja povezuje se s klimatskim okolnostima), europskoj razini (porast populacija i katastrofalni razmjeri šteta inicirani ekstremnim pojavama vjetra – izvale i vjetrolomi), regionalnoj razini (prodor borovog četnjaka gnijezdara dolinom Neretve u unutrašnjost Hercegovine i u dubinu BiH gdje povijesno nije bio poznat), te na razini Republike Hrvatske (porast populacija potkornjaka).
5. Ozbiljne prijetnje gospodarenju šumama u posljednje vrijeme sve više predstavlja  eksponencijalno širenje nezavičajnih vrsta kukaca. Ova pojavnost dijelom se pripisuje i klimatskim promjenama, ali je najviše povezana s intenziviranjem globalne trgovine i transporta roba i ljudi. Kukci su svakako jedni od „slijepih putnika“ koji se najčešće i najlakše ovako šire svijetom. Broj vrsta kukaca štetnih za naše šumske ekosustave svake se godine povećava. Na godišnjoj razini bilježi se po jedna ili više novootkrivenih vrsta od kojih su neke iznimno štetne.
6. Sve su učestaliji pritisci štetnih abiotskih, biotskih i antropogenih čimbenika koji izazivaju promjene u strukturi šuma.
a) Ledena oluja u Gorskom kotaru 2014. godine u jednom je navratu na zahvaćenom području oštetila količinu drvne zalihe u iznosu dvostruke količine prosječnog 10-godišnjeg etata. Među posljedicama ledoloma bila je masovna pojava