DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda
Igor Anić
Zbornik radova sa znanstvenog skupa „Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda“ objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svibnju 2020. godine. U Zborniku su tiskani znanstveni radovi koje su autori pripremili za objavu nakon prezentacije rezultata istraživanja na istoimenom znanstvenom skupu.
Znanstveni skup „Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda“ organizirala je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode, u suorganizaciji s relevantnim institucijama Republike Hrvatske: Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, Sveučilištem u Zagrebu, Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Akademijom šumarskih znanosti, Hrvatskim šumarskim društvom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumarskim institutom, Jastrebarsko i Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb. Znanstveni skup je održan 20. travnja 2018. godine u Velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Skupom je obilježena 80. godišnjica rođenja akademika Slavka Matića, doajena hrvatske šumarske znanosti, visokoškolske nastave i struke te najznačajnijeg promotora zagrebačke škole uzgajanja šuma.
U Zborniku su objavljeni sljedeći znanstveni radovi recenzirani od mjerodavnih znanstvenika određenih od Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti:
Stjepan Mikac, Domagoj Trlin, Anja Žmegač, Stjepan Dekanić, Boris Miklić, Igor Anić
Utjecaj recentnih promjena klime na nizinske šumske ekosustave hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
Joso Vukelić, Ivan Pilaš, Dario Baričević, Jasnica Medak, Irena Šapić
Promjena areala obične bukve (Fagus sylvatica L.) od zadnje interglacijacije  (120.000–140.000 godine pr. n. e.) do druge polovice 21. stoljeća
Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Igor Poljak, Vinko Paulić, Valentino Pintar
Sezonska varijabilnost plodova i utjecaj klimatskih promjena na prirodnu rasprostranjenost oskoruše (Sorbus domestica L.) u Hrvatskoj
Ivan Andrić, Davorin Kajba
Dinamika cvjetanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskim sjemenskim plantažama
Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Katarina Burić, Zvonko Seletković, Josip Malnar
Utjecaj klimatskih promjena i poremećaja na mikroklimu u šumskim ekosustavima obične jele i obične bukve u Gorskom kotaru
Krunoslav Teslak, Karlo Beljan, Mislav Vedriš, Marijana Žunić, Mario Komarčević, Jura Čavlović
Štetni utjecaj ledoloma na stanje i strukturu šuma Gorskog kotara
Vlado Topić, Lukrecija Butorac, Anamarija Durbešić, Goran Jelić
Erozija tla na slivnom području rijeka Jadro i Žrnovnica nakon šumskih požara
Nikola Pernar, Darko Bakšić, Ivan Perković, Vibor Roje
Tlo šumskih ekosustava u svjetlu indikacija i transfera hidrotermičkih anomalija u biosferi

ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Renata Pernar, Mario Ančić, Ante Seletković, Jelena Kolić
Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama
Igor Anić, Milan Oršanić, Slavko Matić
Zagrebačka škola uzgajanja šuma u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda
Zaključci sa znanstvenog skupa su posljednji tekst u Zborniku radova „Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda“. Proizašli su iz izlaganja i rasprave na znanstvenom skupu, a sadrže ocjenu stanja i preporuke za postupanje. Mišljenja smo kako zaključci mogu poslužiti kao polazište za definiranje važnosti šuma i šumarstva Republike Hrvatske u prevenciji posljedica klimatskih promjena te smjernica za prilagodbu gospodarenja šumama klimatskim promjenama i s njima povezanim ekstremnim meteorološkim pojavama, stanišnim promjenama i kalamitetima. Ovdje ih prenosimo u cijelosti.
ZAKLJUČCI SA ZNANSTVENOG SKUPA
GOSPODARENJE ŠUMAMA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA I PRIRODNIH NEPOGODA
OCJENA STANJA
1. Od 2013. godine veliki kompleksi naših šuma učestalo su izloženi intenzivnim pritiscima abiotskih, biotskih i antropogenih štetnih čimbenika kao što su ledolomi, vjetrolomi, naglo širenje štetnika i biljnih bolesti te šumski požari. Njihovu češću pojavu i visoke intenzitete povezujemo s klimatskim promjenama. Šume, šumarstvo i društvo u cjelini zbog toga trpe katastrofalne štete. U kontinentalnom području velike štete trpe šumski ekosustavi poljskog jasena, hrasta lužnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. U mediteranskom području šumski požari posebice ugrožavaju šumske ekosustave alepskoga bora, crnoga bora, hrasta crnike i hrasta medunca te sve degradacijske stadije šuma.
2. Klimatske promjene i s njima povezane ekstremne meteorološke pojave i prirodne nepogode mijenjaju šumska staništa – šumsku klimu i šumsko tlo. Globalno zagrijavanje očituje se ubrzanjem ciklusa vode i povećanjem ekstrema vlažnosti tla. To se najviše odražava na šumskim ekosustavima s plitkim tlom koje je niskog kapaciteta ublažavanja anomalija vodnog režima. Takvi su ekosustavi izloženi čestim sušnim stresovima. Mikroklimatološka istraživanja u šumskim sastojinama Gorskog kotara, utvrdila su promjenu mikroklime u šumskim ekosustavima u kojima je učestalo odumiranje stabala obične jele. Veći je postotak relativnog užitnog svjetla, veće su prosječne vrijednosti temperature zraka, manje su prosječne vrijednosti vlage zraka i vlažnosti tla u odnosu na vitalne sastojine obične jele.
3. Promjene u šumskim staništima utječu na uspijevanje vrsta drveća što ima biološke, ekološke, društvene i gospodarske posljedice. Iako će pojedine vrste drveća vjerojatno ostati puno dulje na područjima koja će biti klimatski nepogodna nego što je predviđeno modelima, bit će povećan rizik izloženosti fiziološkom (suša) i biološkom stresu (štetnici, bolesti). Na znanstvenom skupu prikazani su rezultati obrađenih scenarija promjene klime koji predviđaju značajno smanjenje areala obične bukve (Fagus sylvatica L.) i to posebice sa sadašnjih nižih područja središnje i istočne Europe te njeno pomicanje prema višim područjima Karpata, Alpa, Pirineja i Dinarida. Rezultati za Hrvatsku pokazuju značajno smanjenje sadašnjeg areala obične bukve te skoro cjelokupan nestanak s današnjeg područja panonskog gorja. Istodobno, očekuje se povećanje areala kserofilnih vrsta drveća. Pionirske vrste drveća će brže migrirati, a ostale vrste vrlo sporo, primarno na nova odgovarajuća staništa na rubovima areala.
4. Učestale incidencije prenamnoženja zavičajnih vrsta šumskih štetnika s kojima se prije nismo susretali (uopće ili rjeđe) mogu se danas već pouzdano objasniti nekim od aspekata promjene klima nekih područja. Uočljiv je trend klimatskog kolebanja u kojemu se, glede populacija kukaca – šumskih štetnika, najočitije vidi utjecaj klimatskih ekstrema (minimalne i maksimalne temperature, orkanski vjetrovi i ekcesne oborine, produljena razdoblja suše i sve blaže zime bez dugotrajnog snježnog prekrivača). To pokazuju primjeri na svjetskoj razini (Sjeverna Amerika – širenje potkornjaka izvan povijesnog područja rasprostranjenja povezuje se s klimatskim okolnostima), europskoj razini (porast populacija i katastrofalni razmjeri šteta inicirani ekstremnim pojavama vjetra – izvale i vjetrolomi), regionalnoj razini (prodor borovog četnjaka gnijezdara dolinom Neretve u unutrašnjost Hercegovine i u dubinu BiH gdje povijesno nije bio poznat), te na razini Republike Hrvatske (porast populacija potkornjaka).
5. Ozbiljne prijetnje gospodarenju šumama u posljednje vrijeme sve više predstavlja  eksponencijalno širenje nezavičajnih vrsta kukaca. Ova pojavnost dijelom se pripisuje i klimatskim promjenama, ali je najviše povezana s intenziviranjem globalne trgovine i transporta roba i ljudi. Kukci su svakako jedni od „slijepih putnika“ koji se najčešće i najlakše ovako šire svijetom. Broj vrsta kukaca štetnih za naše šumske ekosustave svake se godine povećava. Na godišnjoj razini bilježi se po jedna ili više novootkrivenih vrsta od kojih su neke iznimno štetne.
6. Sve su učestaliji pritisci štetnih abiotskih, biotskih i antropogenih čimbenika koji izazivaju promjene u strukturi šuma.
a) Ledena oluja u Gorskom kotaru 2014. godine u jednom je navratu na zahvaćenom području oštetila količinu drvne zalihe u iznosu dvostruke količine prosječnog 10-godišnjeg etata. Među posljedicama ledoloma bila je masovna pojava

ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 87     <-- 87 -->        PDF

štetnika smrekova potkornjaka (Ips typographus L.) zbog koje je 2016. godine u šumama Gorskog kotara proglašeno stanje elementarne nepogode. Nakon svega, krajem 2017., nove štete u goranskim šumama izazvao je vjetrolom u kojem je oštećena drvna zaliha u količini od približno 500.000 m3.
b) Odumiranje stabala i čitavih sastojina običnog jasena (Fraxinus excelsior L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) prati se i istražuje od 1990-ih godina. Pojava se povezuje s „novom bolešću jasena“ i fitopatogenom gljivom Hymenoscyphus pseudoalbidus (Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya, odnosno njezinim konidijskim stadijem Chalara fraxinea (Kowalski). Do danas je poprimila katastrofalne razmjere i prijeti potpunim nestankom tih vrsta drveća. Posebice su oštećeni šumski kompleksi poljskog jasena u Posavini, u Lonjskom polju.
c) Odumiranje hrasta lužnjaka stoljetni je europski i svjetski problem. Razlozi odumiranja nisu jasno pripisani isključivo jednom čimbeniku već međusobnoj interakciji više njih. Međutim, uvijek je potpomognuto naglim promjenama vodnog režima. Općenito se značajan porast odumiranja vrsta drveća kao posljedica sušnih godina bilježi od 1970. godine. Odumiranju hrasta lužnjaka u Hrvatskoj obično prethodi značajan pad radijalnog prirasta koji može trajati i nekoliko desetljeća.
d) Štetnik hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata Say) prvi je put u Hrvatskoj registriran u spačvanskoj šumi 2013. godine. Do danas se eksplozivno proširio po našim hrastovim šumama. Pronađen je i na drugim vrstama drveća, a nije isključeno da se njegova štetnost može i povećati, posebice bude li razvijala više od dvije generacije godišnje. Procjene govore da bi štete od hrastove mrežaste stjenice mogle povećati fiziološku osjetljivost stabala na napade drugih štetnih kukaca i bolesti.
e) Godine 2017. na području Dalmacije je izbilo 220 požara u kojima je opožareno 34.508,73 ha šuma i šumskih zemljišta. Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, šteta samo za tu godinu iznosi 779,5 milijuna kuna. Šteta je posebno izražena na slivnom području rijeka Jadro i Žrnovnica koje su izvor pitke vode velikog broja stanovnika Splitsko-dalmatinske županije. U razdoblju od 2013. do 2017. godine na tom slivnom području je izbilo 59 šumskih požara u kojima je opožareno 4.519,60 ha šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Samo u požaru 19. srpnja 2017. godine opožareno je 2.564 hektara guste borove šume, makije, niskog raslinja, maslinika i ostalog zemljišta, što je više od 6% ukupne površine sliva. Opasna posljedica požara je progresija erozijskih procesa, posebno kada se zna da je srednje jakom do vrlo jakom erozijom ugroženo 76,08 % slivnog područja.
PREPORUKE
7. Uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta nikada nije bila toliko važna kao danas. Šume su sredstvo, a šumarstvo je alat za smanjenje posljedica klimatskih promjena. Misija šumarstva je očuvati i povećati površinu šuma, poboljšati stabilnost, vitalitet, kakvoću i produkciju šuma te sačuvati šume i šumska staništa od degradacije. To su preduvjeti za ostvarenje načela višenamjenskog potrajnog gospodarenja šumama i za smanjenje posljedica klimatskih promjena.
8. Potencijali šuma i šumarstva Republike Hrvatske u prevenciji i smanjenju posljedica klimatskih promjena mogu se ostvariti: a) očuvanjem površine šuma, b) pošumljavanjem neobraslih zemljišta, c) revitalizacijom degradiranih šuma, d) obnovom opožarenih šuma, e) intenziviranjem njege u regularnom gospodarenju, f) dosljednom provedbom prebornog gospodarenja.
9. Zadaća gospodarenja šumama je pronaći i izvesti u svakom šumskom ekosustavu, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke kojima će se: a) šumske štete prevenirati, jer će šumski ekosustav biti pripremljen i imat će snažne obrambene mehanizme; b) šumske štete u što kraćem vremenu sanirati, a oštećene šume što prije obnoviti i njegovati kako bi u konačnici bile stabilne, vitalne, produktivne i regenerativno sposobne.
10. Navedeni potencijali i zadaće gospodarenja šumama ne mogu se dosljedno ispuniti bez prilagodbe odredbi pravnih propisa koje to otežavaju ili čak onemogućuju: Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013; 15/2018; 14/2019; 127/2019); Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/2014); Priloga II. tog pravilnika – Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske; Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/2016); Uredbe o ekološkoj mreži  i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019); Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19).
11. Načela i preporuke za ublažavanje posljedica klimatskih promjena treba provoditi na svim raspoloživim površinama šumskih zemljišta. Sukladno odredbama Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19) u to treba uključiti i kategorije zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje neće biti privedene poljoprivrednoj proizvodnji, a koje sada nisu dio šumskogospodarskog područja.
12. Primjena metoda daljinskih istraživanja nameće se kao izuzetno brza i pouzdana metoda određivanja prostornog obuhvata šumske štete. Budući da je u što kraćem roku potreban uvid u stanje na terenu, sve više su u primjeni satelitske snimke visoke prostorne rezolucije. Primjerice, prema definiranom obuhvatu područja Gorskoga kotara, jednom satelitskom scenom, ukupno je snimljena površina od 230 km2. Interpretacijom satelitske snimke određena je površinska rasprostranjenost ledoloma, ustanovljeno je i analizirano stanje šuma (razmjer/intenzitet)

ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 88     <-- 88 -->        PDF

te značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) koje su važne za projektiranje sanacije.
13. Uzgajanje šuma treba sagledati stupanj promjena u strukturi oštećene šumske sastojine, u njezinu staništu i u građi šumske fitocenoze, te donijeti šumskouzgojne preporuke. Neke od prilagodbi temeljnih načela zagrebačke škole uzgajanja šuma su:
– podržavati prirodnu silvidinamiku,
– očuvati površinu šuma i pošumljavati neobrasla zemljišta,
– sastojinske oblike prilagođavati stanišnim prilikama,
– koncentrirati se na očuvanje šumskog tla, uspostaviti i održavati šumski red i higijenu šume,
– degradirana šumska tla biološki sanirati pionirskim i prijelaznim vrstama drveća,
– progale, plješine i manje površine (skupina, grupa) unutar sastojina klimatogenih vrsta drveća, na kojima nije došlo do degradacije šumskog tla, ne obnavljati sadnicama pionirskih vrsta drveća,
– smanjiti pomladne površine,
– prilagoditi pomladno razdoblje,
– intenzivirati šumskouzgojno planiranje,
– uspostaviti i održavati normalnu prebornu strukturu,
– prilagoditi intenzitet prebornog zahvata strukturi preborne sastojine,
– prilagoditi funkcije doznake strukturi preborne sastojine,
– redovito i intenzivno njegovati sastojine,
– unaprijediti proizvodnju raznovrsnog šumskog reprodukcijskog materijala.
14. Regularno gospodarenje šumama treba biti intenzivno i pravovremeno, od najranijih razvojnih stadija. Odumiranje i propadanje stabala u nekim je slučajevima potpomognuto izostankom pravodobnih šumskouzgojnih zahvata njege, posebice prorjeda. Prezentirani rezultati istraživanja u šumskom bazenu Spačva pokazali su kako polovica uzorkovanih stabala hrasta lužnjaka pokazuje značajan pad prirasta u proteklih 50-ak godina. Ta stabla se danas doznačuju kao nevitalna i oštećena. Smanjenje pomladnih površina pomoći će strukturnoj raznolikosti i stabilnosti šumskih sastojina.
15. Dosljedno preborno gospodarenje svim jelovo-bukovim šumama nema alternative. Šume Gorskog kotara koje su oštećene ledolomom u najvećoj mjeri nisu imale optimalnu prebornu strukturu, što je posljedica gospodarenja u prošlosti i niskog intenziteta obnove jele. Tome treba dodati i značajan udio ekstenzivno gospodarenih privatnih šuma, te šuma u različitim stupnjevima sukcesije na bivšem poljoprivrednom zemljištu na kojem su posebice stradale pionirske vrste bjelogorice neotporne na ledenu oluju.
16. Melioracijski radovi su neophodni u sprječavanju erozijskih procesa, posebice nakon šumskih požara u slivu rijeka koje opskrbljuju stanovništvo pitkom vodom. Šumski požari su najveća i stalna opasnost za šume sredozemnog područja Republike Hrvatske. Nakon šumskih požara nestaju veliki kompleksi šuma, mijenja se izgled okoliša, mijenja se klima, pojavljuje se erozija, smanjuju se kakvoća i zalihe pitke vode, bujične  poplave ugrožavaju naselja i poljoprivredne površine, pogoršava se kakvoća i produktivnost šumskog tla, intenziviraju se procesi degradacije tla (fizikalni, kemijski, mikrobiološki), dolazi do promjene ekološke ravnoteže, gubi se biološka raznolikost flore i faune, smanjuje se turistička privlačnost, a štete u gospodarstvu su velike i teško nadoknadive. Štete nastale šumskim požarima su u pravilu velike, ponekad katastrofalne, odražavaju se na cjelokupno stanovništvo i ugrožavaju živote ljudi.
17. U cilju zaštite cjelokupnog prostora od požara (državne šume, privatne šume, poljoprivredno zemljište), kao jedna od najučinkovitijih mjera bit će iznalaženje rješenja o načinu gospodarenja privatnim šumama i zapuštenim poljoprivrednim zemljištem koje je većim dijelom zahvaćeno zašumljenjem. Poseban su problem zapuštena terasirana zemljišta koja su, posebno na većim nagibima, zbog neodržavanja terasa i zidova nakon požara izložena razornoj vodnoj eroziji.
18. Osnivanje šuma na neobraslom šumskom zemljištu i opožarenom zemljištu pionirskim vrstama drveća prvi je korak u zaustavljanju degradacijskih procesa na tim staništima. Provedba propisanih šumskouzgojnih radova (pošumljavanje, prirodna i umjetna obnova šuma, njega šuma, čuvanje šuma, zaštita šuma, izgradnja protupožarnih prosjeka) prema programima gospodarenja za gospodarske jedinice pridonijet će sanaciji degradiranog zemljišta, omogućiti progresiju šumske vegetacije i spriječiti nove erozijske procese.
19. Degradacijske oblike šuma treba zaštiti od degradacijskih procesa kao što su požar, nekontrolirana sječa, brst, paša i prenamjena. U panjači, makiji, pseudomakiji i šikari, osim zaštite, treba pomoći progresivni razvoj. U garigu, pseudogarigu, šibljaku i kamenjari treba pokrenuti i pomoći povratak šumske vegetacije. Degradacijski oblici šuma trenutno nemaju visoku gospodarsku vrijednost, ali zato pružaju važne općekorisne funkcije koje smanjuju posljedice klimatskih promjena i poboljšavaju zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša. Obezvrjeđivanje i prenamjena degradacijskih oblika šuma te onemogućavanje melioracijskih radova sve to ugrožava.
20. Samo odgovornim gospodarenjem cjelinom šumskog ekosustava, stavljanjem u prvi plan njege, obnove i zaštite šuma, a odmakom od gledanja na šumu kao izvora drvne sirovine ili pasivno zaštićenog objekta prirode, moći ćemo sačuvati naše šumsko blago i uporabiti ga kao saveznika u smanjivanju posljedica klimatskih promjena.