DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 84 <-- 84 --> PDF |
(= stela, smeđa stela) (= engl. Ostrich Fern; njem. Strauβfarn; fr. Onoclée Struthioptéris) Bujadika je prirodno rasprostranjena u sjevernoj i srednjoj Europi, zapadnoj i sjevernoj Aziji i na istoku Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj je vrlo rijetka (usp. sl. 1). Najčešće raste uz obale hladnih brdskih riječica i potoka, periodički plavljenih šuma vrba i joha, na aluvijalnim, vlažnim i hranivima bogatim tlima. Često tvori guste populacije (usp. sl. 2-3). Odlikuje se posebnim habitusom koji se znatno razlikuje od drugih paprati. Ta posebnost očituje se u specifičnom položaju sterilnih listova (trofofila), koji su poredani u obliku lijevka, a u njihovom se središnjem dijelu nalaze tamnosmeđi fertilni listovi (sporofili). Iz kratkoga podzemnoga rizoma javljaju se do 8 mm promjera i oko 60 cm duge crne vriježe, koje su obrasle rijetkim i ljuskavim listovima. Trofofili su znatno duži, do 170 cm, brojni, na kratkim, pri dnu ljuskavim peteljkama i s duguljastim, svijetlozelenim, dvostruko perastim plojkama koje su u gornjoj trećini najšire, a prema dnu su jako sužene. S obje strane imaju 30-70 gotovo sjedećih i uskih segmenata. Sporofili su znatno kraći, do 60 cm, smješteni su u sredini, okruženi trofofilima, u početku su zelenkasti, a kasnije su tamnosmeđi, jednostruko perasti i usko lancetasti. U gornjem dijelu su najširi, sužavajući se postepeno prema dnu, prelazeći u kratku i debelu peteljku. Segmenti sporofila su kruti, u početku valjkasto smotani, kasnije odmotani i krpasto izrezani. Čuperci sporofila prezimljuju, sve do proljeća, dok trofofili odumiru odmah nakon prvoga smrzavanja. Bujadika je trajnica-hemikriptofit, poluskiofilna, anemofilna, anemohorna, ljekovita, jestiva i ukrasna vrsta. Cvjeta od VII-IX.(-X.) mjeseca. Razmnožava se sporama i vegetativno (vriježama). Literatura Cerovečki, Z., 2007: Matteuccia struthiopteris (L.) Todaro – bujadika, (Struthiopteris germanica Willd.). Šum. list 131(11-12): 580. Kovačić, M., 2019: Fitocenološke značajke šuma obične bukve (Fagus sylvatica L.) uz tok rijeke Kupe u Nacionalnome parku Risnjak. Diplomski rad, 49 str. Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet. Zagreb. Nikolić, T. (ed.), 2015: Matteuccia struthiopteris (L.) Tod. distribution in Croatia, Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd). Faculty of Science, University of Zagreb (accessed date: 2020/03/03). Šilić, Č., 1983: Šumske zeljaste biljke. Svjetlost, Sarajevo. |