DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 68     <-- 68 -->        PDF

UVOD
INTRODUCTION
Na uspjeh preživljavanja šumskih sadnica nakon sadnje utječe njihova genetska, morfološka i fiziološka kvaliteta o kojoj pišu mnogi autori (Adams i Patterson, 2004; Drvodelić i Oršanić 2019; Mexal i Landis 1990; Oršanić i dr. 2007; Oršanić i dr. 2008a; Oršanić i dr. 2008b; Drvodelić i dr. 2012; Drvodelić i dr. 2013; Drvodelić i dr. 2015; Drvodelić i dr. 2016a; Drvodelić i dr. 2016b; Drvodelić i dr. 2016c; Crnković i dr. 2017; Paterson i dr. 2001; Smith 1975; Cleary i Zaerr, 1980; Ritchie 1984; Harrington i dr. 1994; Thompson 1985; Omi i dr. 1986;  Blake i dr. 1989; South i dr. 1988; Rose i Ketchum 2003; Roller 1977; Kozlowski i dr. 1973; Rose i dr. 1997; Jacobs i dr. 2005; Jelić i dr. 2014; Tsakaldimi i dr. 2005;  Faulconer 1988; Burr 1990;  Burr i dr. 1990; Lopushinsky 1990; Simpson 1990; Glerum 1984; Tanaka i dr. 1997; Ritchie 1985; Simpson i Ritchie 1997; Bobinec Mikek, D. 2009; Oršanić i dr. 2010; Lavender 1985; Owens i Molder 1973; Landis 1985; van den Driessche 1980;  Haase i dr. 2006;  Drvodelić 2017), ali i kvalitetna sadnja na terenu. Ponekad je ispravna sadnja ključna za preživljenje i dobar inicijalni rast sadnica nego njezine određene kvalitativne karakteristike.
Sadnja sadnica gologa korijena obavlja se za vrijeme mirovanja vegetacije kada su pupovi i korijenski sustav dormantni. Vrijeme sadnje ovisi o klimatskim uvjetima na mjestu sadnje odnosno rasporedu padalina. U slučaju sadnje sadnica poljskog jasena ona se obavlja u trenutku kada nam dopuste vremenski uvjeti i uvjeti tla. Naime, tlo ne smije biti pod poplavom niti previše vlažno. U nekim situacijama sadnja se može odgoditi pred kraj proljeća a sadnice bi u tom slučaju trebalo držati na polju u rasadniku i po potrebi izvaditi i čuvati u hladnjačama na ispravan način. Prednosti kontejnerskih sadnica  je produženo vrijeme sadnje i manji šok zbog presadnje. Prema Harris i dr. (2004), prednosti sadnje krajem ljeta i početkom jeseni očituju se u tome što toplo tlo potiče rast korijena a kraći i hladniji dani smanjuju transpiraciju biljaka. Proljetna sadnja prije početka vegetacije najpovoljnija je zbog: toplijeg vremena, rasta korijena prije rasta izbojaka i dovoljne količine vlage u tlu. Ako se radi proljetna presadnja, često nakon povlačenja poplavnih voda u kontinentalnom dijelu, treba je obaviti što je moguće ranije, odnosno prije nego što sadnica počinje s razvojem novoga korijena (Root growth capacity). Kod gotovo svih listopadnih vrsta umjerenoga pojasa, korijen raste još neko vrijeme nakon otpadanja lišća, a isto tako počinje rasti u tlu prije bubrenja pupova i početka praćenja proljetne fenofaze biljaka. Bez obzira na vrijeme sadnje, sadnice nije preporučljivo saditi po ekstremno hladnim, vrućim, suhim i vjetrovitim uvjetima.
Sadnju treba obaviti nakon što se povuče poplavna voda i u uvjetima iste vlažnosti tla. Za to postoje jeftini vlagomjeri tipa ThetaProbes tipa ML2x. Oni uz pomoć senzora mjere trenutnu vlagu u tlu. Zbog uniformnosti mjerenja, važno je mjeriti vlagu na površini tla na istoj dubini i na dnu sadne jame koja ovisi o starosti sadnica i njihovoj veličini (oko 40 cm). Sadnju treba obavljati što manje ljudi zbog uniformnosti rada i subjektivnosti. Sadnice se inače sade na istu dubinu na kojoj su bile u rasadniku, ali kod poljskog jasena one se trebaju posaditi barem 2 cm niže, tako da je korijenski vrat sadnica u tlu. To je važno kako ne bi došlo do razdvajanja i stvaranja pukotina na rubovima sadne jame. Prilikom kopanja sadne jame, gornje, humusom bogatije tlo treba staviti s jedne a donje tlo sa druge strane sadne jame. Donji dio sadne jame i bočne stranice ne smiju biti zaglađene već se moraju usitniti tj. površinski obraditi motikom ili nekim prikladnim alatom kako bi se korijenu omogućio što lakši rast u dubinu i širinu i kako bi se uspostavio dobar kontakt tla s kojim se zatrpava sadna jama s matičnim tlom. U suprotnom, tijekom ljeta, ako se to ne učini, nastaju raspukline zbog utezanja gline i do korijena dolazi zrak koji ga isušuje. To se naziva desikacija korijena. Dno jame potrebno je probiti u dubinu barem 15-20 cm zbog lakšeg vertikalnog procjeđivanja vode koja se ne smije dugo zadržavati u zoni korijena biljke. To se može napraviti štihačom ili šipkom za rahljenje tla kakva se koristi u arborikulturi kod sadnje urbanih stabala. Probijanje dna sadne jame važno je i zbog rasta korijena u dubinu, posebno kod hrastova i oraha koji imaju izrazitu žilu srčanicu ili glavni korijen. Gornjim tlom koje je izvađeno treba se prvo staviti oko korijena ali se prethodno mora što bolje usitniti. Zatim se sadna jama zatrpava donjim tlom, također finije strukture. Ukoliko se izvađeno donje tlo iz sadne jame također ne usitni, dolazi preko ljeta do razdvajanja korjenovog busena s tresetom od matičnog tla. Korijen mora biti pravilno postavljen-pozitivno geotropno (prema dolje), bez pretjeranog gužvanja i usmjeravanja korijenskog sustava. Naročito je važno kod zatrpavanja sadne jame ne gaziti tlo nogama već se sve treba odraditi pritiskom ruku. To je naročito važno u uvjetima veće vlažnosti tla.
Teška hidromorfna tla imaju mali kapacitet za zrak. Sabijanjem sadnice nogama, kapacitet tla za zrak se umanjuje što utječe na to da se kisik istiskuje iz mikro i makro pora tla i dolazi čak do gušenja korijena zbog nedostatka kisika-hipoksija. Naročito je važna korijenu poljskog jasena dovoljna količina kisika za rast, voda nije problem niti ostali čimbenici.
Na slici 1. prikazano je nepravilno kopanje sadne jame i nepravilna sadnja sadnica poljskog jasena gologa korijena.
Sabijenost tla mjeri se penetrometrom do maksimalno 0,8 m dubine. Upravo ovakvim mjerenjima je dokazano kako je kritična vrijednost za rast korijenskog sustava oko 2 MPa. Izradom tzv. „krtičnjaka“ iznad sadne jame gdje je tlo prekopano utječe na bolju vodo propusnost. U slučaju kada se