DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Koncentracija teških metala u donjim sedimentima rezervoara srednjih šuma (Mariusz Sojka, Tomasz Kałuża, Marcin Siepak, Paweł Strzeliński)
SYLWAN 163 (7) - 2019
Procjena ekonomske učinkovitosti upravljanja šumama u promotivnom kompleksu „Puszcza Białowieska“. Dio 1. Analiza aktivnosti i financijskog rezultata (Andrzej A. Konieczny, Adam T. Sikora)
Mogućnosti i razina uporabe Facebooka od strane državnih šuma (Natalia Smarul, Karol Tomczak, Anna Wierzbicka, Adrian Łukowski)
Upotreba elektroničkog nosa za otkrivanje isparljivih organskih spojeva proizvedenih u patogenim gljivama biljaka (Miłosz Tkaczyk, Sławomir Ślusarski, Iwona Skrzecz)
Rasprostranjenost zimovačkih pre-imaginativnih faza insekta Acantholyda posticalis Mats. u sastojinama običnog bora u središta epidemije (Marek Sławski, Tomasz Mokrzycki, Stanisław Perliński, Artur Rutkiewicz, Małgorzata Sławska)
Modeliranje parametara stabla i sastojina pomoću modela mješovitih učinaka (Karol Bronisz)
Učinak pojave Phellinus pini (Brot.) Pilát na debljinski prirast Pinus sylvestris L. (Robert Tomusiak, Paweł Zarzyński)
Rezultat 35-godišnjeg pokusa provenijencije a običnim borom iz serije IUFRO 1982. na pokusima u Wyszkówu i Sękocinu (Jan Kowalczyk, Tomasz Wojda)
Šumskokulturna kvaliteta obične bukve (Fagus sylvatica L.) nakon 20 godina pokusa provenijencije u šumskom okrugu Brzeziny (Henryk Szeligowski, Włodzimierz Buraczyk, Stanisław Drozdowski, Tadeusz Andrzejczyk, Mariusz Stępniarek, Michał Dzwonkowski)
Učinkovitost privlačenja drva na padinama (Dariusz Kulak, Arkadiusz Stańczykiewicz, Grzegorz Szewczyk, Łukasz Wala)
Sadržaj sterola u kori nakon sušenja drva na visokim temperaturama u konvekcijskim sušarama (Lidia Szwajkowska-Michałek, Tomasz Rogoziński, Kinga Stuper-Szablewska)
Napomena: Kako časopisi izlaze na različitim jezicima, često sa djelomičnim ili problematičnim prijevodima sažetaka ili sadržaja, moramo se ograditi od točnosti prijevoda naslova, pa ih dajemo samo orijentacijski, da bi naši čitatelji bar otprilike mogli pratiti o čemu časopis piše. Zainteresiranima svakako preporučujemo korištenje originalnih materijala na webu časopisa. Relativno ažurne linkove na sve časopise možete pronaći na stranicama www.sumari.hr/biblio na linku ČASOPISI U RAZMJENI.
Darko Posarić: DA BI HRAST MOGAO RAST
Milan Glavaš
Izdavači ove knjige su Hrvatske šume d. o. o Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatsko šumarsko društvo. Recenzenti su akademik. Igor Anić i dr. sc. Tomislav Dubravac. Tiskala ju je Tiskara Mar-tis Vinkovci, 2020. godine. Napisana je na 56 stranica. U kratkom predgovoru autor navodi kome je djelo namijenjeno i koji mu je cilj. Ističe da hrastovi za svoj razvoj trebaju puno znanja, truda i ljudske ljubavi. U knjizi je u stihovima i fotografijama prikazan dio toga procesa šumarske svakodndevnice. Knjiga sadrži 21 kiticu s po 6 stihova, a svaka je kitica popraćena s dvije izvrsne fotografije koje se odnose na stihovni prikaz.
Stihovi počinju hrastovim žirom (naslov knjige) i njegovoj prirodnoj zaštiti. Slijedi klijanje žira i razvoj mladih biljaka koje služe i kao hrana raznim organizmima. Zatim ukazuje kako stara stabla štite mlade biljke od vanjskih utjecaja i kako se razvijaju te na šumsko-uzgojne mjere i zahvate tijekom slijedećeg razvoja sve do zrelosti. Navodi koje koristi šuma nudi. Pri kraju upućuje na potrebne radove u zreloj šumi za njenu obnovu, odnosno koje radove treba provesti da bi odrasli hrastovi rodili žirom i završava stihom „Sve kreće iz početka!“
Nakon stihova recenzenti su dali svoja mišljenja o djelu i autoru, hrastovim šumama i njihovom značenju. Na kraju je autor izrazio zahvale svima koji su pomogli objavu knjige, bilješke o autoru i nakladnicima.
Mišljenje o djelu i autoru
Poznato nam je da je životni put hrasta lužnjaka dugotrajan i težak. Počinje od žira do starih stabala, u čemu šumari imaju važnu ulogu, a što je autor prekrasno izrazio stihovima čarolijom jednostavnih riječi. Knjiga je na prvom mjestu namijenjena djeci, ali je korisna i šumarima i svim zaljubljenicima u šumu. Stihovi su vrlo jednostavni, jasni i tečni.
Nužno je naglasiti da među šumarima postoje brojni umjetnici na svim poljima. Mnogi su cijenjeni u Hrvatskoj, a neki i u svijetu. Bilo bi korisno o njima napisati cijeli leksikon. Jedan od šumara umjetnika je i naš kolega Darko Posarić. Zaposlen je u Stručnim službama Uprave šuma Podružnice Vinkovci na radnom mjestu stručnog suradnika uzgajanja šuma. Kao šumarski stručnjak objavio je desetak radova i jednu knjigu. Kao šumaru – pjesniku objavljena je 2010. godine zbirka pjesama „Život i druge stvari“, a 2011. godine objavljena je zbirka pjesama Hrastova šuma u stihu“. U toj zbirci predstavio je 12 vrsta drveća i 12 vrsta grmlja hrastovih šuma u stihovima s jednom ili nekoliko značajki po kojima je vrsta poznata. Godine 2015. objavio je poemu duhovnog sadržaja Bilo kakav spas bi moguć, križ odabra Bog Svemoguć. Zašto?“. Sva su djela visoko ocijenjena. To ukazuje da je Darko Posarić uvaženi šumar – pjesnik. Da bi šuma mogla opstati o njoj treba uvijek brinuti. Na to upućuje autor ove knjige napisom otraga na korici „Čuvajmo šumu i brinimo o njoj“.
Darku Posariću upućujem najveće srčane čestitke, neka nastavi pisati stihove i neka bude primjer i poticaj drugim šumarima umjetnicima za stvaranje vlastitih umjetničkih djela.
Svim kolegama šumarima preporučam da pročitaju ove stihove za sebe, svoju djecu i prijatelje.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2020 str. 103     <-- 103 -->        PDF

ŠUMARSKI DOM NAKON POTRESA
Damir Delač
22. ožujka 2020. u 6,24 sati Zagreb je pogodio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom u Markuševcu, na dubini od 10 km.
U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru, a treće jače podrhtavanje tla zabilježeno je u 7,01 sati, jačine 3,7 po Richteru. 
Od tada pa do sredine svibnja, kada pišem ovaj članak, bilježimo preko 1000 većih ili manjih podrhtavanja tla.
Prve informacije pokazale su da je šteta velika. Najteže je pogođena stara jezgra u kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini grada Zagreba.