DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Obična planika (Arbutus unedo L.) - Biološka, kemijska i gospodarska svojstva
Milan Glavaš
Pod ovim naslovom iz tiska je izišla brošura napisana na 43 stranice i obogaćena velikim brojem izvrsnih slika. Izdavač je Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Autori su uvaženi znanstvenici izv. prof. dr. sc. Martina Skenderović Bogdanović, Ivan Dlačić, mag. ing. agr., prof. dr. sc. Boris Duralija, doc. dr. sc. Željko Prgomet, dr. sc. Iva Prgomet, doc. dr. sc. Jana Šic Žlabur i prof. dr. sc. Sandra Voća. U brošuri su navedeni vrlo važni podaci o našoj planici i smatram da je o tome korisno upoznati naše šumare, što se prikazuje u daljnjem tekstu.
U Uvodu se navodi da planika pridonosi bioraznolikosti, njen pridolazak u Hrvatskoj u crnikovim šumama i uz koje vrste. Napominje se da se intenzivno uzgaja u mediteranskim zemljama, a u nas je zapostavljena voćna vrsta. Planika privlači pozornost kao ljekovita, prehrambena, pčelarska i šumska biljka. Autori smatraju da je potrebno provoditi sustavna istraživanja u cilju što boljeg iskorištavanja planike. U brošuri su se oslonili na podatke iz jednog domaćeg projekta o planici.
Pod naslovom BOTANIČKA PRIPADNOST OBIČNE PLANIKE navode podatke o rodu Arbutus L. i pripadajućim vrstama. Navode dvije vrste (obična i grčka-vilinska) koje dolaze u Hrvatskoj i njihov status ugroženosti i zaštite. Slijedi navod rasprostranjenosti obične planike u svijetu i u Hrvatskoj te u kojim šumama u nas dolazi.
BIOLOŠKA SVOJSVA OBIČNE PLANIKE je najopširnije poglavlje, obuhvaća 15 stranica. Navode da planiku karakterizira široka genetska, morfološka i fenološka varijabilnost. Slijede opisi pojedinih dijelova. Navode kakav je korijen i kakva mu tla odgovaraju. Planika je grm ili stablo, može doživjeti nekoliko stotina godina, naginje se prema izvoru svjetlosti. Opisuju list, cvijet i vrijeme cvjetanja. Detaljno su opisali karakteristike ploda i sjemenki te uvjete rasta i razvoja planike.
Slijedi veoma važno poglavlje KEMIJSKA SVOJSTVA PLODA I LISTA OBIČNE PLANIKE. Tu ukazuju na vrijednost ugljikohidrata u plodu koji mu daju visoku energetsku vrijednost, a vlakanca su važna za zdravlje. Važna je i 21 masna kiselina, minerali i vitamini C i E. Ističu da plodove planike karakterizira visok antioksidacijski potencijal. List također predstavlja nutritativno važnu sirovinu. Naveden je kemijski sastav listova.
U poglavlju UZGOJ OBIČNE PLANIKE detaljno su objašnjeni klimatski klimatski uvjeti uspjeha rasta u prirodnim uvjetima i u uzgoju te kakva joj tla odgovaraju. Zatim upućuju kako se planika razmnožava vegetativno.
Slijedi poglavlje PODIZANJE NASADA OBIČNE PLANIKE. Tu upućuju kako se priprema tlo za sadnju, na način sadnje. Navode da se u svijetu u posljednjih 10 godina sade nasadi planike zbog sve veće ekonomske isplativosti i interesa za ovom vrstom. To može biti poticaj i našim uzgajivačima. Daju podatke o razmaku i gustoći sadnje, tipu sadnje, položaju nasada i vremenu sadnje. Zatim upućuju na njegu planike u nasadu: rezidba, održavanje tla u nasadu i zaštitu od štetnih organizama.
Vrlo važno poglavlje je GOSPODARSKA SVOJSTVA OBIČNE PLANIKE. Tu upozoravaju da je planika nedovoljno iskorištena, odnosno podcijenjena voćna vrsta, a može se koristiti u prehrambenoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, u pčelarstvu, za pošumljavanje, kao ukrasna biljka i u druge svrhe. Važna je i kao sklonište i izvor hrane raznim organizmima poput kukaca, gljiva, ptica i sisavaca. Navedeni su podaci o prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti listova i plodova planike. Uz navedeno, planika je vrlo značajna vrsta za sprječavanje erozije tla i pomlađivanje šuma nakon požara ili destrukcije. Značajna je kao medonosna i hortikulturna biljka, kora je bogata taninima i koristi se za štavljenje kože. Drvo nalazi primjenu u drvnoj industriji, za izradu ukrasnih predmeta i u druge svrhe.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Sjemenke se mogu koristiti kao mamac za ptice. To upućuje na njenu veliku vrijednost, pa je tako treba i prihvatiti.
Na kraju je naveden popis od 55 izvora literature. Kod toga je značajno da domaćim autorima pripada 28 izvora literature među kojima su tri diplomski i jedan završni rad. Po tome se može zaključiti da se planici daje značenje i među našim znanstvenicima.
Na samom kraju dati su osvrti dvojice recenzenata. Recenzent prof. dr. sc. Ivica Ljubičić ukazuje da ova brošura predstavlja vrijedno djelo za očuvanje i poticaj uzgoja planike kao podcijenjene, ali vrlo vrijedne vrste. Drugi recenzent doc. dr. sc. Goran Fruk ukazuje na mogućnost uporabe ploda, lista i drveta planike i njen pozitivan utjecaj u prirodi.
Zaključak
Iz svega se može zaključiti da su autori brošure ukazali na izuzetnu važnost planike, dali su upute za njezin uzgoj i uporabu i to jasno i cjelovito. Sve navedeno u brošuri može koristiti šumarima i potaknuti ih na njen uzgoj na cijelom našem jadranskom području.
Neke zanimljivosti s puta u Španjolsku
Jozo Franjić
U razdoblju od 2-6. rujna 2019. godine boravio sam na 28th Congress of the European Vegetation Survey (EVS), Madrid (Španjolska) zajedno s prof. dr. sc. Željkom Škvorcom.
EVS je europska udruga za istraživanje vegetacije koja djeluje u okviru svjetske udruge za istraživanje vegetacije IAVS (International Association for Vegetation Science) a osnovana je 1991. godine. Kongresi se održavaju svake godine, a najviše ih je dosad održano u Rimu (18). Kongres je održan u Madridu. Na kongresu je bilo 500 sudionika. Glavna tema kongresa bila je Vegetacijska raznolikost i globalne promjene (Vegetation Diversity and Global Change). Mi smo sudjelovali s prezentacijom pod naslovom: Synthetic overview of sandy vegetation of the Pannonian and western Pontic region (Sintetički pregled pješčarske vegetacije panonske i zapadno-pontske regije). Iako se radi o najjačem europskom skupu koji se bavi florističkim i vegetacijskim istraživanjima mi smo bili jedini sudionici iz Hrvatske.
Znanstvena izlaganja su održana na Sveučilištu u Madridu puna tri dana od 3-5. rujna, a na njima je prezentirano ukupno 62 usmena izlaganja, uključujući i pozvana predavanja (3) i 67 postera. Prezentacije su vezane uz staništa biljnih vrsta i njihovo očuvanje, raznolikost tipova vegetacije, povijest vegetacije, vegetacijsku dinamiku i način vegetacijskih istraživanja i analize.
Za vrijeme boravka u Madridu posjetili smo mnoge znamenitosti (Prado, Realov stadion Santiago Bernabéu, katedralu Santa Maria, Plaza de Toros de las Ventas, Puerta del Sol, Placa Mayor, tržnicu San Miguel, Park Retiro, Madrid’s Royal Palace). Isto tako, posjetili smo izuzetno bogate i lijepe botaničke vrtove – Sveučilišni botanički vrt i Real Jardín Botánico Alfonso XIII de Madrid, gdje smo zabilježili mnoge egzotične, endemične i interesantne biljne vrste od kojih su neke prikazane u ovome prilogu (sl. 2-5, 2-20).
U okviru Kongresa održane su dvije cjelodnevne (6. 9.):
1. Sierra de Guadarrama – sredozemne zajednice visokih planina na metamorfnim podlogama (granit i gnajs) u nacionalnom parku Sierra de Guadarrama. Sierra de Guadarrama jedna je od planina koje tvore Središnji masiv koji dijeli središnju Pirinejsku (Ibersku) visoravan. Najviši vrh je Peñalara (2428 m n. v.)
2. Krajolik na miocenskom koritu u pokrajini Madrid – različite biljne zajednice (sl. 1), od otvorenih šuma hrastova (Quercus rotundifolia Lam., Q. coccifera L. i Q. faginea Lam., usp. sl. 6-8), grmastih stabala na vapnenačkim ili gipsastim tlima (sl. 9-10) u blizini sliva rijeke Tajuña (Madrid) i litica u miocenskim sedimentima u blizini lagune El Campillo (Regionalni park, Madrid) raznovrsnim halofitnim zajednicama koje koloniziraju depresije u prirodnom rezervatu El Salobral (Madrid/Castilla-La Mancha).
i jedna poludnevna (4. 9.) ekskurzija u tisućljetni grad Toledo. Toledo je sjedište nadbiskupije, a do sredine 16. stoljeća bio je glavni grad Španjolske i u njemu je stolovao kralj. Nakon toga kralj se seli u Madrid i od tada je Madrid glavni grad.