DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 83 <-- 83 --> PDF |
U tim središnjim dijelovima otoka koji su okrenuti jugu i jugoistoku pored drvolike mlječike u zajednici je ne odviše brojna i tek 2 – 5 m visoka divlja maslina. Prepoznat ćemo je po tome što su krošnje svih biljaka više ili manje nagnute prema zapadu, u smjeru puhanja najčešćeg vjetra i imaju oblik zastave. Pri dnu su obično šire i guste, a prema vrhu sužene i ogoljele. Slika ove biljke na otoku Sušcu jedinstvena je na našim jadranskim otocima. Južno i jugozapadno od opisane zajednice, u smjeru svjetionika, prevladava zajednica ružmarina i tršlje ili smrdljike (Pistacia lentiscus L.) s feničkom borovicom – biljke koje u tim dijelovima otoka prave gustu i teško prohodnu ali nisku šikaru. Ona već početkom mjeseca ožujka poprima svijetlomodru boju od prevladavajućeg procvalog ružmarina, kao posebne zanimljivosti u izgledu ovoga krajobraza. Ako ružmarin raste na osami, dostiže visinu preko jednog metra. Sve su biljke prilegle uz tlo, što se posebno vidi u dijelovima bliže svjetioniku, gdje je sve više naoko golog neobraslog tla s razmjerno malim brojem ostalih svojti višeg bilja. Na sjevernim padinama najviših uzvisina Sušca razvijene su čiste vazdazelene šume i makije crnike s mirtom, a čiste šume crnike s divljom maslinom i feničkom borovicom u južnim ponikvama. U vjetrovima zaklonjenoj udolini između Veljeg Grka i Huma razvijena je makija divlje masline i nekolicine drugih sredozemnih vrsta, pa ima izgled prave šume. Alepski bor na Sušcu dolazi samo s nekoliko primjeraka. Na preostalim zidovima starih sušačkih crkvica obitava značajno naselje pionirskih epilitskih lišajeva (Lichenes), vrstama i izgledom vrlo sličnih onima na otočju Palagruža i na otoku Biševu. Prevladava Roccella fucoides. Dicks. Česta je i narančasta zdjeličarka (Xanthoria parietina (L.) Th. Fr. (1860). Postojanje tih organizama upućuje na sličnost podneblja otoka Sušca i otočja Palagruža. Cjelokupni izgled vegetacije Sušca upućuje na snažno djelovanje vjetra juga, posebno se to vidi po asimetričnim i zastavama sličnim krošnjama divlje masline. Na otoku Velika Palagruža divlja maslina zastupljena je tek s pojedinačnim primjercima. Na otoku Lastovu divlju maslinu slično oblikovanu kao na otoku Sušcu nalazimo tek u maloj populaciji na jugoistočnim dijelovima, ali tamo ne nalazimo drvoliku mlječiku. Vegetaciju ružmarina bilježimo i na otoku Hvaru te otoku Biševu, ali na njima nema tako razvijene vegetacije divlje masline. Zbog svega navedenog, otok Sušac jedinstven je otok u našem dijelu Jadranskog mora. |