DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2020 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Kobac (Accipiter nisus L.) Krunoslav Arač Opisano je šest podvrsta, od kojih se nominalna gnijezdi u većem dijelu Europe, dok se A. n. wolterstroffi gnijezdi na Sardiniji i Korzici. Naraste u dužinu 28 - 40 cm s rasponom krila 55 - 80 cm, te ima 150 - 320 g težine, pa ga po veličini možemo usporediti sa vjetrušom, a po izgledu s jastrebom. Spolovi su različiti. Ženka je veća od mužjaka, gornji dio tijela joj je tamno pepeljasto sivi, a trbuh svijetao s tamnim poprečnim valovitim prugama. Mužjaka je na gornjem dijelu tijela tamno plavkasto sivi, a trbuh mu je crvenkast s tamnim rđastim poprečnim valovitim prugama. Mlade ptice su odozgo sivo smeđe, odozdo svijetle na grlu i donjem dijelu vrata uzdužno smeđe isprugane, a na trbuhu isprekidano poprečno pjegaste. Krila su kratka, široka i tupava s gustim pjegama u obliku pruga. Rep je dug, poprečno prugast s 5-6 crnih pruga i na vrhu ima svijetao rub. Noge su blijedo žute. Kljun je tamno plavkast, a pokljunica je žuta. Vezan je za područja šumskih površina koje su ispresijecane livadama i poljima, a susrećemo ga i unutar skupina drveća u naseljenim područjima. Malo gnijezdo od suhog šiblja gradi u šumskim područjima, ponekad i u velikim gradskim parkovima na drveću (najčešće crnogoričnom) uz samo deblo, a zauzima i napuštena gnijezda vrana. Gnijezdi od travnja do kolovoza jedan puta godišnje. Nese 3-5 (7) bijelih jaja s tamnim pjegama, veličine do 40 mm. Na jajima sjedi ženka oko pet tjedna. Mužjak donosi hranu ženki koja nakon izvaljivanja hrani mladunce. U slučaju da ženka ugine mužjak ne preuzima hranjenje, pa mladunci uginu. Mladunci se osamostale za oko mjesec kada postanu sposobni za letenje, ali se u početku često vraćaju u gnijezdo. Hrani se malim pticama (do veličine drozda), malim sisavcima i velikim kukcima koje lovi u niskom letu tik iznad ili uz živice i grmoliku vegetaciju. Vješto proljeće kroz gusto granje vegetacije na drugu stranu, plašeći male ptice koje sjede unutar vegetacije, nakon čega se naglo diže uvis i odabire plijen na koji se strelovito obrušava. Rasprostranjen je u Europi, Aziji, te sjevernoj Africi. U Europi je uglavnom stanarica, selice su populacije sa sjevera Skandinavije, dok se populacije iz središnje Europe djelomično sele. Zimovališta europskih populacija nalaze se u južnim dijelovima područja gniježđenja. Ptice se sele pojedinačno tijekom dana u razdoblju od kolovoza do studenog, te od ožujka do lipnja. Mlade ptice se disperziraju tijekom svibnja i lipnja dalje od odraslih ptica. U Hrvatskoj su evidentirane prstenovane ptice iz Estonije, Finske, Letonije i Rusije koje su preletjele udaljenosti više od 2200 km. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica. Kobac je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. |