DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Sklodowska-Curie, skladatelj Fryderyk Chopin, filmski redatelji Andzej Wajda i Roman Polansky i političar Lech Walesa. Prema gotovo ustaljenom programu i ovaj susret je započeo s ekskurzijama prva dva dana. Od 8 ponuđenih ekskurzija članovi hrvatske ekipe odabrali su dvije. Jedna je imala u programu posjet dvorcu Ksiaz (iz 13. stoljeća) u gradu Walbrzych s tunelima sagrađenim ispod dvorca u nacističko doba (na 3.200 m2 na dubini 15-50 m), a zatim Bazilici Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krzeszóvu. Drugoj je u programu bio posjet Wroclawu četvrtom po veličini gradu s oko 660.000 stanovnika. Wroclaw je glavni grad Donjošleskog vojvodstva, leži na obje obale rijeke Odre i kroz njega protječu 4 njena pritoka. Prije II. Svjetskog rata imao je 303 mosta, a sada 220. Naime, u ratu je stradao velik dio grada (oko 70 %) – sačuvana je gradska jezgra, a veći dio grada je rekonstruiran. Godine 2016. bio je Europski grad kulture. Ono što je najinteresantnije prezentirati posjetiteljima je Gradska vijećnica (gotika), gotičke crkve: Katedrala Ivana Krstitelja, Crkva Sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva Sv. Martina i Crkva Sv. Elizabete, Wroclawsko Sveučilište iz vremena baroka, Kraljevska palača u kojoj je danas smješten gradski muzej (barok-neoklasicizam), Glavni kolodvor (neogotika), povijesna Dvorana stoljetnice iz 13. stoljeća (upisana na UNESCO-v popis svjetske baštine), Glavni trg, park Szczytnicki (površna 1 km2 u sklopu kojega je Japanski vrt uređen za Svjetsku izložbu 1913. god.) te park Wschodni. Naposljetku tu je i novija turistička atrakcija – sada s oko 400 patuljaka (u smislu „mali čovjek može pokrenuti svijet“), postavljenih moglo bi se reći na svakom koraku – prvi je postavljen 2001. god., oni su spomen-simbol Narančaste revolucije kojom je Poljska prva u Europi srušila komunizam. Uz ekskurzije u večernjim satima bilježimo klavirski koncert skladbi poznatog poljskog skladatelja Frederica Chopina i predavanje o današnjem stanju šumarstva Poljske, koje ukratko prikazujemo u nastavku. Kada je riječ o šumarstvu površina pod šumom se mijenjala od maksimalne šumovitosti do krajem 18. stoljeća 40 %, slijedi pad 1945. godine na 20,8 %, a potom povećanim pošumljavanjem do 1970. godine rast na 27 %. Šume u Poljskoj danas zauzimaju 30 % površine, a postavljen je cilj do 2050. godine povećati šumovitost na 33 %. Sve šume prostiru se na 9,3 milijuna ha, a od toga 7,2 milijuna ha su državne šume (77 % svih šuma). Preostalo vlasništvo nad šumama dijeli se na 18 % privatnih šuma, 2 % u šumama nacionalnih parkova, po 1 % šume drugih državnih, općinskih i ostalih korisnika. Godišnji prirast svih šuma je 35 milijuna m3. Među vrstama drveća prevladava bor s 58 %, a zatim slijede hrastovi s 8 %, breza sa 7 %, smreka sa 6 %, bukva sa 6 %, joha s 5 %, jela i ostala crnogorica s 4 % te topole i ostala bjelogorica s 4 %. U odnosu na 1945. godinu, kada je udio listopadnih vrsta iznosio samo 13 %, danas je dostigao 32 %. Dominacija bora rezultat je načina na koji se provodilo gospodarenje šumama. Nekada su monokulture bile odgovor na veliku potražnju industrije za drvom. Međutim, shvatilo se da su takve šume manje otporne na klimatske čimbenike te podložnije napadima bolesti i |