DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 97     <-- 97 -->        PDF

52. EFNS – Drusznicki-Zdrój, Poljska (19.-25. siječnja 2020.)
Hranislav Jakovac, Oliver Vlainić
Domaćin ovogodišnjeg EFNS susreta europskih šumara bila je Republika Poljska, konkretno Drusznicki Zdrój u organizaciji Državnih šuma i Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Uz šumare iz 19 država članica s oko 800 sudionika, susretu je nazočila i hrvatska ekipa sa 20 sudionica/ika. Uobičajeno je da ponajprije kratko predstavimo domaćina, jer kao što znamo, ovo nije susret samo sportsko-takmičarskog, nego i stručno-kulturno-turističkog sadržaja. Za predstavljanje koristimo podatke s održanih predavanja, promidžbenog materijala pa i „zavirivanje“ u Wikipediju.
Republika Poljska pripada istočnom dijelu srednje Europe graničeći s Njemačkom (zapad), Češkom (jugozapad), Slovačkom (jug), Ukrajinom (jugoistok) Bjelorusijom (istok), Litvom (sjeveroistok) te Rusijom i Baltikom (sjever). S površinom od 312.696 km2 (2,6 % je vodena površina). Pretežno je nizinska zemlja s nekoliko cjelina u smjeru istok-zapad. Počevši od sjevera u pribaltičkoj nizini zona je pomorja, potom jezersko područje s blagim brežuljcima do 300 m n.v. i zatim nizine srednje Poljske. Prema jugu je poljsko visočje – jugozapadno Sudeti (najviši vrh Únieźka 1602 m) potom Karpati i Tatre (najviši vrh Polske Rysy 2.499 m). Rijeke čine dva velika sliva : Odre i Visle, dok je na sjeveru 9.300 jezera. Klima je umjerena s hladnim kišovitim i oštrim zimama. Glavni grad je Waršava (oko 1,697.500 stanovnika). Gospodarstvo je u prošlosti počivalo isključivo na poljoprivredi, no kasnije i sada je to sve više i industrijska zemlja.
Povijesno 966 godina zabilježena je kao godina osnivanja, kada je prihvaćeno kršćanstvo, dok je 1569. godina značajna zbog spajanja s Litvom kada nastaje Poljsko-Litavska unija, koja je 1795. podijeljena između kraljevine Pruske, Ruskog carstva i Habsburške monarhije. Kao samostalna, obnovljena je nakon I. svjetskog rata 1918. godine, a nakon II svjetskog rata pripada Istočnom bloku. Komunistička vlast ukinuta je revolucijom 1989. godine i Poljska postaje unitarna država koju čini 16 vojvodstva. Stanovništvo – 38,622.000 (osma u Europi) čine 98 % Poljaci uz glavne manjine (Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi). U gradovima živi oko 63 % stanovništva (u 42 grada je više od 100.000 a u 6 gradova više od 500.000 stanovnika). Katolika je oko 95 %. Natalitet im je u blagom plusu (10,78 % : 10.01 %), a životni vijek: muškarci 70,71 g., žene 79,03 g. Domaćin se posebno ponosi svjetski poznatim sunarodnjacima kao što su: Papa Ivan Pavao II, književnici Henryk Sienkiewich i Adam Mickiewicz, znanstvenici Nikola Kopernik i Maria

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Sklodowska-Curie, skladatelj Fryderyk Chopin, filmski redatelji Andzej Wajda i Roman Polansky i političar Lech Walesa.
Prema gotovo ustaljenom programu i ovaj susret je započeo s ekskurzijama prva dva dana. Od 8 ponuđenih ekskurzija članovi hrvatske ekipe odabrali su dvije. Jedna je imala u programu posjet dvorcu Ksiaz (iz 13. stoljeća) u gradu Walbrzych s tunelima sagrađenim ispod dvorca u nacističko doba (na 3.200 m2 na dubini 15-50 m), a zatim Bazilici Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krzeszóvu. Drugoj je u programu bio posjet Wroclawu četvrtom po veličini gradu s oko 660.000 stanovnika. Wroclaw je glavni grad Donjošleskog vojvodstva, leži na obje obale rijeke Odre i kroz njega protječu 4 njena pritoka. Prije II. Svjetskog rata imao je 303 mosta, a sada 220. Naime, u ratu je stradao velik dio grada (oko 70 %) – sačuvana je gradska jezgra, a veći dio grada je rekonstruiran. Godine 2016. bio je Europski grad kulture. Ono što je najinteresantnije prezentirati posjetiteljima je Gradska vijećnica (gotika), gotičke crkve: Katedrala Ivana Krstitelja, Crkva Sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva Sv. Martina i Crkva Sv. Elizabete, Wroclawsko Sveučilište iz vremena baroka, Kraljevska palača u kojoj je danas smješten gradski muzej (barok-neoklasicizam), Glavni kolodvor (neogotika), povijesna Dvorana stoljetnice iz 13. stoljeća (upisana na UNESCO-v popis svjetske baštine), Glavni trg, park Szczytnicki (površna 1 km2 u sklopu kojega je Japanski vrt uređen za Svjetsku izložbu 1913. god.) te park Wschodni. Naposljetku tu je i novija turistička atrakcija – sada s oko 400 patuljaka (u smislu „mali čovjek može pokrenuti svijet“), postavljenih moglo bi se reći na svakom koraku – prvi je postavljen 2001. god., oni su spomen-simbol Narančaste revolucije kojom je Poljska prva u Europi srušila komunizam. Uz ekskurzije u večernjim satima bilježimo klavirski koncert skladbi poznatog poljskog skladatelja Frederica Chopina i predavanje o današnjem stanju šumarstva Poljske, koje ukratko prikazujemo u nastavku.
Kada je riječ o šumarstvu površina pod šumom se mijenjala od maksimalne šumovitosti do krajem 18. stoljeća 40 %, slijedi pad 1945. godine na 20,8 %, a potom povećanim pošumljavanjem do 1970. godine rast na 27 %. Šume u Poljskoj danas zauzimaju 30 % površine, a postavljen je cilj do 2050. godine povećati šumovitost na 33 %. Sve šume prostiru se na 9,3 milijuna ha, a od toga 7,2 milijuna ha su državne šume (77 % svih šuma). Preostalo vlasništvo nad šumama dijeli se na 18 % privatnih šuma, 2 % u šumama nacionalnih parkova, po 1 % šume drugih državnih, općinskih i ostalih korisnika. Godišnji prirast svih šuma je 35 milijuna m3. Među vrstama drveća prevladava bor s 58 %, a zatim slijede hrastovi s 8 %, breza sa 7 %, smreka sa 6 %, bukva sa 6 %, joha s 5 %, jela i ostala crnogorica s 4 % te topole i ostala bjelogorica s 4 %. U odnosu na 1945. godinu, kada je udio listopadnih vrsta iznosio samo 13 %, danas je dostigao 32 %. Dominacija bora rezultat je načina na koji se provodilo gospodarenje šumama. Nekada su monokulture bile odgovor na veliku potražnju industrije za drvom. Međutim, shvatilo se da su takve šume manje otporne na klimatske čimbenike te podložnije napadima bolesti i

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 99     <-- 99 -->        PDF

štetnika. Zato se poljski šumari sve više odmiču od monokultura te prilagođavaju sastav vrsta sastojine prirodnom za dano područje. U poljskim šumama prevladavaju sastojine starosti od 40 do 80 godina, ali sve je više sastojina starijih od 80 godina. Od kraja Drugog svjetskog rata površina starijih sastojina povećala se s 0,9 milijuna ha na preko 2 milijuna ha.
Državno šumsko gospodarstvo za gospodarenje državnim šumama Lasy Państwowe (Državne šume) osnovano je 1924. godine. Državne šume su organizacija bez pravne osobnosti s vlastitim samofinanciranjem, a organizirane su troslojno s Direkcijom u Varšavi, 17 regionalnih uprava šuma i 430 šumskih okruga (inspektorata). Postoji i osam organizacijskih jedinica za pomoćne funkcije pod nadzorom generalnog direktora i 15 organizacijskih jedinica pod nadzorom regionalnih direktora. Provode gospodarenje šumama vodeći računa o stanju upravljanih područja, tj. očuvanju prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Certifikatom PEFC pokriveno je 98 % državnih šuma, a certifikatom FSC 94 %. Svake godine posadi se oko 500 milijuna sadnica na 59 tisuća ha. Od 1990. do 2018. godine područje prirodne obnove poraslo je četiri puta, čime se smanjuje udio čistih sječa. Na uzgojne radove godišnje se odvoji 180 milijuna eura.
Zaštita prirode zauzima značajno mjesto. Područje Nature 2000 prostire se na 38 % površine državnih šuma. Posljednje četiri godine uloženo je 11 milijuna eura u projekt zaštite europskog bizona, a Državne šume pomogle su nacionalnim parkovima s 35 milijuna eura zadnje tri godine. U cilju zaštite šuma od štetnika i požara godišnje se investira više od 87 milijuna eura. Od 2016. do 2022. godine radi se na projektu prilagodbe šume klimatskim promjenama izgradnjom malih retencija radi povratka prirodnih vlažnih područja koje čine ekosustavi močvara, potoka i rijeka, što će koštati oko 103 milijuna eura vlastitih i europskih sredstava. Time se povećava biološka raznolikost, ali i smanjuju negativni učinci klimatskih promjena. Također je u razdoblju od 2016. do 2019. godine obnovljeno i modernizirano 70 protupožarnih osmatračnica. Državni šumari puno ulažu u približavanje šume javnosti, tako da godišnje oko 3,7 milijuna posjetitelja organizirano boravi u šumi. Klimatske promjene i njihov utjecaj na šume danas su u fokusu aktivnosti poljskih šumara. Svoj doprinos smanjenju emisije ugljičnog dioksida daju preko energetske obnove preko 110 zgrada, izgradnje 140 sistema s obnovljivim izvorima energije te kupnjom električnih vozila. Moto tvrtke je „Za šume, za ljude“. Državne šume imaju Državni informativni centar za šume koji objavljuje časopise i literaturu za studente, nastavnike i profesionalce, vodi internetsku stranicu, nadgleda filmsku produkciju, bavi se promocijom i organizacijom događanja.
Za vrijeme čitavog natjecanja prehrana na borilištu je bila u organizaciji Državnih šuma. Tvrtka je pokrenula projekt „Zdrava hrana iz poljskih šuma“. Jedan od ciljeva projekta je omogućiti konzumaciju potpuno organske, prirodne i zdrave hrane po konkurentnim cijenama na tržištu. Provedba ovog zadatka moguća je samo zahvaljujući uravnoteženom i višenamjenskom upravljanju šumama koje provode poljski šumari! Koristi se sirovina iz šume, a da se pritom ne nanosi šteta i narušava prirodni sklad. U sklopu projekta osmišljena je robna marka „Dobro iz šume“ kao zaštitni znak Državnih šuma. U Varšavi je 2017. godine otvorena i trgovina za prodaju proizvoda, a odnedavno postoji i internetska prodaja. Ponuda trgovine sastoji se od gotovo 400 proizvoda šumskog podrijetla, svježeg i suhog voća, ljekovitog bilja i čajeva, sokova i sirupa, meda i gljiva, kao i mesa jelena, srne i divlje svinje. Zanimljivi su slogani kojima se reklamiraju proizvodi: „Šume su najčišća regija Poljske, a šumski darovi najzdraviji su proizvodi dostupni na tržištu.“, „Divljač u šumi hrani se prirodno, a njena hrana ne sadrži hranu koja uključuje antibiotike i druge kemijske dodatke.“ i „Meso divljači sadrži najmanje kolesterola i najviše hranjivih sastojaka.“
Natjecanje u biatlonu (skijaško trčanje i gađanje) počelo je slobodnim stilom trčanja za žene u kojemu je naš natjecateljka Marija Gubić u starosnoj kategoriji 61-70 god. osvojila 12. a Tijana Grgurić u starosnoj kategoriji 51-60 god. 26. mjesto. Kod muškaraca u starosnoj kategoriji 51-60 god. Mladen Šporer osvojio je 2., a Neven Vukonić 52. mjesto. Treba reći da je naš najuspješniji takmičar Mladen Šporer ovo sjajno 2. mjesto osvojio u najbrojnijoj kategoriji natjecatelja – 71 natjecatelj. Po običaju, vrlo uspješan bio je i Alen Abramović koji je u starosnoj kategoriji 41-50 god. sa 62 natjecatelja osvojio zapaženo 5. mjesto, a u istoj kategoriji Goran Prelac 37. mjesto. U starosnoj kategoriji 31-40 god. David Crnić osvojio je 14. mjesto.
Idućeg dana slijedilo je takmičenje klasičnim stilom trčanja. Kod žena u starosnoj kategoriji 51-60 god. Tijana

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Grgurić osvojila je 17. mjesto, Silvana Skender u starosnoj kategoriji 41-50 god. 8., a Andreja Ribić 23. mjesto. Kod muškaraca u starosnoj kategoriji 51-60 god. od 115 natjecatelja, Franjo Jakovac osvojio je vrlo dobro 19. mjesto, Neven Vukonić 57., Andrija Crnković 74., Denis Štimac 75. i Goran Prelac 88. mjesto. U starosnoj kategoriji 41-50 god. između 65 natjecatelja Alen Abramović osvijio je ponovo odlično 5. mjesto, a Goran Prelac 37. mjesto. Zadnjeg dana startale su štafete. Naša ženska štafeta u sastavu: Andreja Ribić, Silvana Skender i Marija Gubić osvojila je 20. mjesto (do 50 god.) Naime, štafete su podijeljene u 2 starosne kategorije - do 50 i preko 50 god. (ovisno o dominantnoj starosti natjecatelja). Naše muške štafete u starosnoj kategoriji do 50 god.: štafeta Hrvatska I u sastavu Franjo Jakovac, Alen Abramović, David Crnić i Mladen Šporer osvojila je sjajno 9. Mjesto, a Hrvatska II u sastavu Denis Štimac, Andrija Crnković, Neven Vukonić i Goran Prelac zapaženo 23. mjesto (od 58 štafeta). U starosnoj

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 101     <-- 101 -->        PDF

kategoriji preko 50. god. gdje je nastupila 41 štafeta nismo imali predstavnika.
Nakon završetka natjecanja štafeta slijedio je tradicionalni „Festival nacija“ na kojemu ekipe na štandovima degustiraju ponuđene specijalitete i kroz druženje pa i pjesmu prezentiraju svoju zemlju. Posebna je to prilika i za budućeg domaćina EFNS-a. Taj zadnji dan završava zajedničkom večerom sudionika, proglašenjem rezultata i naposljetku predajom zastave EFNS novom domaćinu, a to će biti Bosna i Hercegovina – Sarajevo – od 7. do 13. veljače 2021.god.
(Foto: sl. 1. Damir Delač, sl. 12. Silvana Skender, ostalo ­Oliver Vlainić)
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2019. godine
koja se održala u Šumarskom domu 05. prosinca 2019. godine s početkom u 11:00 sati
Damir Delač
Nazočni: Akademik Igor Anić, Emil Balint, dipl. inž., Mario Bošnjak, dipl. inž., Goran Bukovac, dipl. inž., mr. spec. Mandica Dasović, mr. sc. Josip Dundović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, Goran Gobac, dipl. inž., mr. sc. Ivan Grginčić, Marina Juratović, dipl. inž., mr. sc. Petar Jurjević, Ivan Krajačić, dipl. inž., Čedomir Križmanić, dipl. inž., Daniela Kučinić, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž. umjesto prof. dr. sc. Josipa Margaletića, akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. inž., Damir Nuić, dipl. inž., Tatjana Faletar, dipl. inž., umjesto Martine Pavičić, dipl. inž., Davor Prnjak, dipl. inž., Krasnodar Sabljić, dipl. inž., Ante Taraš, dipl. inž., Davor Topolnjak, dipl. inž., Oliver Vlainić, dipl. inž., Silvija Zec, dipl. inž., Dražen Zvirotić, dipl. inž., Stjepan Blažičević, dipl. inž.,., Herman Sušnik, dipl. inž., dr. sc. Vlado Topić, mr. sc. Damir Delač i Biserka Marković, dipl. oec.
Ispričani: Mr. sc. Boris Belamarić, prof. dr. sc. Ružica Lučić Beljo, prof. dr. sc. Josip Margaletić, Damir Miškulin, dipl. inž., Martina Pavičić, dipl. inž., dr. sc. Sanja Perić, Zoran Šarac, dipl. inž., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, doc. dr. sc. Dinko Vusić, Marina Mamić, dipl. inž.
Predsjednik Oliver Vlainić pozdravio je sve nazočne, utvrdio je kvorum i zahvalio se na odazivu.
Predložio je sljedeći