DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Kantona Prvi autor je istakao da štete od gljiva truležnica u Europi iznose 790 mil. eura. Na četinjačama su najčešći uzročnici truleži gljive iz rodova Heterobasidion i Armillaria. Autori su na šumskogospodarskom području „Gornjebosansko“ utvrdili centralnu trulež na 587 stabala smreke, tj- 16 % primjerenih stabala, a učešće celuloze je iznosilo 11 %. Gljive su uzrokovale značajno smanjenje vrijednosti drvnih sortimenata.
Mevida Mešen: Korištenje biotehnoloških mjera protiv potkornjaka na području ŠPD „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf Autorica na početku naglasila da su za očuvanje šuma važne mjere i metode integralne zaštite. Navela je da su u BiH registrirane 44 vrste potkornjaka, od toga 20-ak na četinjačama. Feromonske klopke su, uz ostalo, važna mjera suzbijanja potkornjaka. Njima se može smanjiti populacija za 80 %. Iznijela je podatke da je u navedenom području primjenom biotehničkih mjera smanjena brojnost potkornjaka i koliko je jedinki malog i velikog smrekovog potkornjaka ulovljeno u klopkama u 2017. i 2018. godini.
Emsud Selman: Corythucha arcuata – Hrastova mrežasta stjenica, njeno prisustvo i značaj na području hrastovih šuma Unsko-Sanskog Kantona Selman je na početku govorio o vrijednosti hrastovih šuma i što se na njih djeluje negativno. U posljednje vrijeme to je i hrastova mrežasta stjenica. Utvrđeno je da se ta stjenica proširila na cijelo područje hrastovih šuma u USK-u. Utvrđena je na kitnjaku i ceru, nije uzrokovala sušenje stabala. Međutim u sprezi s ostalim štetnim faktorima, moglo bi doći do povećanog sušenja stabala. Dao je upute što bi trebalo poduzeti za suzbijanje ovog štetnika.
Mihad Čakić, Damir Prljača, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Defolijatori hrasta kitnjaka na području srednje Bosne Prljača je iznio podatke o površinama pod hrastom u BiH. Destabilizaciji tih šuma, odnosno sušenju hrasta kitnjaka zajednički doprinose abiotički i biotički faktori. Među biotičkim najvažniji su defolijatori. Gubar je najvažniji defolijator. Osim gubara na istraživanom području tijekom 2018. godine pronađeno je još nekoliko vrsta defolijatora, ali u slabom intenzitetu napada. Napadnuta su pojedinačna stabla.
Slijedi prikaz zaštite šuma u pojedinim šumskim područjima
Merisa Osmanović, Kenan Zahirović: Zdravstveno stanje šuma u Zeničko – dobojskom kantonu u 2019. godini Osmanović je naglasila da postoji velik broj razloga za narušavanje zdravstvenog stanja šuma. U 2019. godini u njihovom kantonu stanje je zadovolajvajuće. Navela je podatke o broju doznačenih stabala i drvnoj masi u posljednje tri godine. Sa Šumarskim fakultetom prati se zdravstveno stanje sastojina jele, smreke i listača. Na području Zenice utvrđena je hrastova mrežasta stjenica, a na području Vareša bio je intenzivniji napad jelinog moljca igličara.
Selma Tulić: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPP „Srednje Neretvansko“ – dio Tulić je izvijestila da su na tom području najveći problem šumski požari. Poslije požara pojavljuju se razni štetnici. Mnogo sredstava i rada posvećuje se zaštiti šuma. Najviše se radi na sanaciji opožarenih površina i izgradnji protupožarnih puteva i puteva za sanaciju požarišta.
Armela Mamela: Zdravstveno stanje šuma u Kantonu Sarajevo. Mamela je naglasila koji faktori svojim negativnim djelovanjem utječu na zdravstveno stanje i fiziološko slabljenje šuma.
Sulejman Habibović: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPD „Srednjebosanske šume“ Autor je na početku obavijestio da zdravstveno stanje i stabilnost šuma u tom kantonu nije zadovoljavajuće. Važno je štetno djelovanje vjetra, šumski požari i patogeni i štetnici kojima podliježu šume četinjača. Naveo je najvažnije vrste. Svi ti faktori utječu na porabu unapređenja zaštite šuma.
Emir Lizdo: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPP „Konjičko“ Autor je istakao da mlade kulture bijelog i crnog bora napada borov četnjak, a stabla crnog bora bijela imela. Potkornjaci u tim šumama ne prave veće štete. U 2019. godini to je područje zahvatilo 11 požara, većina je uzrokovana ljudskim faktorom.
Zaključak
Sa sigurnošću se može reći da je ovaj seminar bio od velike koristi za šumare i sve društvene organizacije odgovorne za prirodu. Znanstvenici su ukazali na suvremene probleme zaštite šuma, mogućnosti provođenja mjera, ali i potrebu trajnog istraživanja i suradnje. Može se reći da su stručnjaci iz BiH i Hrvatske ukazivali na slične ili istovjetne probleme zaštite šuma što je poticaj za daljnju suradnju. Zaključno, na seminaru je ukazano da se o šumama vodi briga i zato takve seminare treba redovito održavati.