DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 95     <-- 95 -->        PDF

V. Međunarodni seminar integralne zaštite šuma
Milan Glavaš
U Bihaću je u hotelu Emparium 4. 12. 2019. godine održan 5. Međunarodni seminar integralne zaštite šuma. Seminar su organizirali ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Seminaru je nazočilo oko 100 domaćih i stranih sudionika. Domaćini su pozdravili sve sudionike skupa. Svi su istakli da u šumama postoje problemi koje rješavaju, a to će činiti i u budućnosti i to šumari znanstvenici, stručnjaci i kompetentne osobe iz različitih struktura. Na seminaru je bilo 10 izlaganja (jedno iz Turske, 5 iz Hrvatske i 4 iz BiH). O zdravstvenom stanju šuma u šumsko privrednim/gospodarskim društvima F BiH izneseno je 6 izlaganja. Prije početka seminara promovirana je knjiga Prašume Bosne i Hercegovine (više primjeraka poklonjeno je uvaženim gostima), a na kraju je promovirana knjiga Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja (autor Milan Glavaš). Izlagači na seminaru su bili: jedan iz Turske, 5 iz Hrvatske i 10 iz BiH, a o zdravstvenom stanju šuma u BiH izlagalo je 6 domaćih stručnjaka. Poslije svakog izlaganja razvila se aktivna diskusija. Slijedi kratak prikaz najvažnijih činjenica na koje su ukazali izlagači po pojedinim izlaganjima.
Milan Pernek, Marta Matek: Testiranje različitih tipova feromonskih klopki za praćenje populacije mediteranskog potkornjaka (Orthomicus erosus). Pernek je naglasio da prenamnoženje potkornjaka slijedi nakon jakog stresa (suše). Potkornjaci nakon gradacije napadaju i zdrava stabla. Klimatske promjene u Dalmaciji su pogodovale eksploziji O. erosus. U Park šumi Marjan postavljen je pokus s feromonskim klopkama. Pernek je iznio rezultate dosadašnjih istraživanja.
Coskun Okan Güney: Determing Flammability Of Some Mediterranean Forest Species Autor je na početku istakao koliko su važne mjere preventive za sprječavanje šumskih požara na velikim površinama. Zatim je iznio podatke o laboratorijskom istraživanju 15 biljnih mediteranskih vrsta koje su često izložene požarima. Te su biljke prema zapaljivosti svrstane u četiri grupe (vrlo zapaljive, umjereno zapaljive, manje zapaljive i najmanje zapaljive). Naveo je koje su to vrste.
Boris Liović: Ekološke prednosti primjene polipropilenskih štitnika-Novi eko pesticide Liović je iznio niz podataka o raznim vrstama štitnika koji štite hrastove sadnice od negativnih činitelja. Osnovna prednost štitnika je ubrzani visinski prirast i smanjen mortalitet sadnica. Naglasio je da neki novo razvijeni fungicidi i herbicidi pružaju šansu da metodu obnove šuma pomoću štitnika učine ekološki povoljnom.
Nikola Lacković: Popravljanje svojstava tla u zoni korijena upotrebom alata za rahljenje stlačenim zrakom - Air Spade Lacković je dao objašnjenje o iznimnoj vrijednosti stabala u urbanim sredinama. Za održavanje zdravstvenog stanja i dugovječnosti stabala postoje trendovi i primjena novih tehnika i tehnologija. Zatim je ukazao na važnost održavanja tla oko stabala za njihov opstanak. Razvijene su mnoge metode za kopanje i rahljenje tla. Važne su one koje ne oštećuju korijen. Prikazao je strojeve i način obrade vrlo tvrdih tala, a prilikom obrade u tlo se unosi stlačeni zrak.
Marta Matek, Milan Pernek: Prvi nalaz entomopatogenih gljiva kao prirodnih neprijatelja hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) Matek je iznijela podatke o pojavi i štetnosti mrežaste stjenice te pokušajima zaštite aviotretiranjem. Godine 2018. u Spačvi su nađene mrtve jedinke stjenice koje su upućivale na gljivičnu infekciju. Uzeti su uzorci i na mrtvim jedinkama u Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko na njima su utvrđene 4 entomopatogene gljive (najvažnije su iz roda Bauveria) o kojima je iznijela podatke. Važno je da su entomopatogene gljive potencijalno prikladne u biološkoj kontroli štetnika.
Milan Glavaš: Najvažniji kukci i gljive na platanama s posebnim osvrtom na plataninu pepelnicu Autor je na početku govorio u važnosti platana u svijetu. Od štetnih kukaca ukazao je na plataninu mrežastu stjenicu (Corythucha ciliata), plataninog moljca (Phyllonoricter platani) i uzročnika raka i sušenja stabala (Ceratocystis fimbriata), a od gljiva na uzročnika antraknoze lišća (Apiognomonia veneta) o kojima je iznio osnovne podatke. Posebno je govorio o pepelnici na plataninu lišću (Apiognomonia veneta). Ta se gljiva rijetko pojavljuje, ali je vrlo štetna, jer potpuno uništi velik broj listova. Gljivu bi trebalo istraživati.
Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Tarik Treštić, Sead Ivojević, Merisa Osmanović: Utjecaj gljiva truležnica na iskorištenje i kvalitet proizveden drvne mase u četinarskim šumam na području Zeničko-Dobojskog

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Kantona Prvi autor je istakao da štete od gljiva truležnica u Europi iznose 790 mil. eura. Na četinjačama su najčešći uzročnici truleži gljive iz rodova Heterobasidion i Armillaria. Autori su na šumskogospodarskom području „Gornjebosansko“ utvrdili centralnu trulež na 587 stabala smreke, tj- 16 % primjerenih stabala, a učešće celuloze je iznosilo 11 %. Gljive su uzrokovale značajno smanjenje vrijednosti drvnih sortimenata.
Mevida Mešen: Korištenje biotehnoloških mjera protiv potkornjaka na području ŠPD „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf Autorica na početku naglasila da su za očuvanje šuma važne mjere i metode integralne zaštite. Navela je da su u BiH registrirane 44 vrste potkornjaka, od toga 20-ak na četinjačama. Feromonske klopke su, uz ostalo, važna mjera suzbijanja potkornjaka. Njima se može smanjiti populacija za 80 %. Iznijela je podatke da je u navedenom području primjenom biotehničkih mjera smanjena brojnost potkornjaka i koliko je jedinki malog i velikog smrekovog potkornjaka ulovljeno u klopkama u 2017. i 2018. godini.
Emsud Selman: Corythucha arcuata – Hrastova mrežasta stjenica, njeno prisustvo i značaj na području hrastovih šuma Unsko-Sanskog Kantona Selman je na početku govorio o vrijednosti hrastovih šuma i što se na njih djeluje negativno. U posljednje vrijeme to je i hrastova mrežasta stjenica. Utvrđeno je da se ta stjenica proširila na cijelo područje hrastovih šuma u USK-u. Utvrđena je na kitnjaku i ceru, nije uzrokovala sušenje stabala. Međutim u sprezi s ostalim štetnim faktorima, moglo bi doći do povećanog sušenja stabala. Dao je upute što bi trebalo poduzeti za suzbijanje ovog štetnika.
Mihad Čakić, Damir Prljača, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Defolijatori hrasta kitnjaka na području srednje Bosne Prljača je iznio podatke o površinama pod hrastom u BiH. Destabilizaciji tih šuma, odnosno sušenju hrasta kitnjaka zajednički doprinose abiotički i biotički faktori. Među biotičkim najvažniji su defolijatori. Gubar je najvažniji defolijator. Osim gubara na istraživanom području tijekom 2018. godine pronađeno je još nekoliko vrsta defolijatora, ali u slabom intenzitetu napada. Napadnuta su pojedinačna stabla.
Slijedi prikaz zaštite šuma u pojedinim šumskim područjima
Merisa Osmanović, Kenan Zahirović: Zdravstveno stanje šuma u Zeničko – dobojskom kantonu u 2019. godini Osmanović je naglasila da postoji velik broj razloga za narušavanje zdravstvenog stanja šuma. U 2019. godini u njihovom kantonu stanje je zadovolajvajuće. Navela je podatke o broju doznačenih stabala i drvnoj masi u posljednje tri godine. Sa Šumarskim fakultetom prati se zdravstveno stanje sastojina jele, smreke i listača. Na području Zenice utvrđena je hrastova mrežasta stjenica, a na području Vareša bio je intenzivniji napad jelinog moljca igličara.
Selma Tulić: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPP „Srednje Neretvansko“ – dio Tulić je izvijestila da su na tom području najveći problem šumski požari. Poslije požara pojavljuju se razni štetnici. Mnogo sredstava i rada posvećuje se zaštiti šuma. Najviše se radi na sanaciji opožarenih površina i izgradnji protupožarnih puteva i puteva za sanaciju požarišta.
Armela Mamela: Zdravstveno stanje šuma u Kantonu Sarajevo. Mamela je naglasila koji faktori svojim negativnim djelovanjem utječu na zdravstveno stanje i fiziološko slabljenje šuma.
Sulejman Habibović: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPD „Srednjebosanske šume“ Autor je na početku obavijestio da zdravstveno stanje i stabilnost šuma u tom kantonu nije zadovoljavajuće. Važno je štetno djelovanje vjetra, šumski požari i patogeni i štetnici kojima podliježu šume četinjača. Naveo je najvažnije vrste. Svi ti faktori utječu na porabu unapređenja zaštite šuma.
Emir Lizdo: Zdravstveno stanje šuma na području ŠPP „Konjičko“ Autor je istakao da mlade kulture bijelog i crnog bora napada borov četnjak, a stabla crnog bora bijela imela. Potkornjaci u tim šumama ne prave veće štete. U 2019. godini to je područje zahvatilo 11 požara, većina je uzrokovana ljudskim faktorom.
Zaključak
Sa sigurnošću se može reći da je ovaj seminar bio od velike koristi za šumare i sve društvene organizacije odgovorne za prirodu. Znanstvenici su ukazali na suvremene probleme zaštite šuma, mogućnosti provođenja mjera, ali i potrebu trajnog istraživanja i suradnje. Može se reći da su stručnjaci iz BiH i Hrvatske ukazivali na slične ili istovjetne probleme zaštite šuma što je poticaj za daljnju suradnju. Zaključno, na seminaru je ukazano da se o šumama vodi briga i zato takve seminare treba redovito održavati.