DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 95 <-- 95 --> PDF |
V. Međunarodni seminar integralne zaštite šuma Milan Glavaš U Bihaću je u hotelu Emparium 4. 12. 2019. godine održan 5. Međunarodni seminar integralne zaštite šuma. Seminar su organizirali ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Seminaru je nazočilo oko 100 domaćih i stranih sudionika. Domaćini su pozdravili sve sudionike skupa. Svi su istakli da u šumama postoje problemi koje rješavaju, a to će činiti i u budućnosti i to šumari znanstvenici, stručnjaci i kompetentne osobe iz različitih struktura. Na seminaru je bilo 10 izlaganja (jedno iz Turske, 5 iz Hrvatske i 4 iz BiH). O zdravstvenom stanju šuma u šumsko privrednim/gospodarskim društvima F BiH izneseno je 6 izlaganja. Prije početka seminara promovirana je knjiga Prašume Bosne i Hercegovine (više primjeraka poklonjeno je uvaženim gostima), a na kraju je promovirana knjiga Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja (autor Milan Glavaš). Izlagači na seminaru su bili: jedan iz Turske, 5 iz Hrvatske i 10 iz BiH, a o zdravstvenom stanju šuma u BiH izlagalo je 6 domaćih stručnjaka. Poslije svakog izlaganja razvila se aktivna diskusija. Slijedi kratak prikaz najvažnijih činjenica na koje su ukazali izlagači po pojedinim izlaganjima. Milan Pernek, Marta Matek: Testiranje različitih tipova feromonskih klopki za praćenje populacije mediteranskog potkornjaka (Orthomicus erosus). Pernek je naglasio da prenamnoženje potkornjaka slijedi nakon jakog stresa (suše). Potkornjaci nakon gradacije napadaju i zdrava stabla. Klimatske promjene u Dalmaciji su pogodovale eksploziji O. erosus. U Park šumi Marjan postavljen je pokus s feromonskim klopkama. Pernek je iznio rezultate dosadašnjih istraživanja. Coskun Okan Güney: Determing Flammability Of Some Mediterranean Forest Species Autor je na početku istakao koliko su važne mjere preventive za sprječavanje šumskih požara na velikim površinama. Zatim je iznio podatke o laboratorijskom istraživanju 15 biljnih mediteranskih vrsta koje su često izložene požarima. Te su biljke prema zapaljivosti svrstane u četiri grupe (vrlo zapaljive, umjereno zapaljive, manje zapaljive i najmanje zapaljive). Naveo je koje su to vrste. Boris Liović: Ekološke prednosti primjene polipropilenskih štitnika-Novi eko pesticide Liović je iznio niz podataka o raznim vrstama štitnika koji štite hrastove sadnice od negativnih činitelja. Osnovna prednost štitnika je ubrzani visinski prirast i smanjen mortalitet sadnica. Naglasio je da neki novo razvijeni fungicidi i herbicidi pružaju šansu da metodu obnove šuma pomoću štitnika učine ekološki povoljnom. Nikola Lacković: Popravljanje svojstava tla u zoni korijena upotrebom alata za rahljenje stlačenim zrakom - Air Spade Lacković je dao objašnjenje o iznimnoj vrijednosti stabala u urbanim sredinama. Za održavanje zdravstvenog stanja i dugovječnosti stabala postoje trendovi i primjena novih tehnika i tehnologija. Zatim je ukazao na važnost održavanja tla oko stabala za njihov opstanak. Razvijene su mnoge metode za kopanje i rahljenje tla. Važne su one koje ne oštećuju korijen. Prikazao je strojeve i način obrade vrlo tvrdih tala, a prilikom obrade u tlo se unosi stlačeni zrak. Marta Matek, Milan Pernek: Prvi nalaz entomopatogenih gljiva kao prirodnih neprijatelja hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) Matek je iznijela podatke o pojavi i štetnosti mrežaste stjenice te pokušajima zaštite aviotretiranjem. Godine 2018. u Spačvi su nađene mrtve jedinke stjenice koje su upućivale na gljivičnu infekciju. Uzeti su uzorci i na mrtvim jedinkama u Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko na njima su utvrđene 4 entomopatogene gljive (najvažnije su iz roda Bauveria) o kojima je iznijela podatke. Važno je da su entomopatogene gljive potencijalno prikladne u biološkoj kontroli štetnika. Milan Glavaš: Najvažniji kukci i gljive na platanama s posebnim osvrtom na plataninu pepelnicu Autor je na početku govorio u važnosti platana u svijetu. Od štetnih kukaca ukazao je na plataninu mrežastu stjenicu (Corythucha ciliata), plataninog moljca (Phyllonoricter platani) i uzročnika raka i sušenja stabala (Ceratocystis fimbriata), a od gljiva na uzročnika antraknoze lišća (Apiognomonia veneta) o kojima je iznio osnovne podatke. Posebno je govorio o pepelnici na plataninu lišću (Apiognomonia veneta). Ta se gljiva rijetko pojavljuje, ali je vrlo štetna, jer potpuno uništi velik broj listova. Gljivu bi trebalo istraživati. Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Tarik Treštić, Sead Ivojević, Merisa Osmanović: Utjecaj gljiva truležnica na iskorištenje i kvalitet proizveden drvne mase u četinarskim šumam na području Zeničko-Dobojskog |