DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Prašuma „Crni Vrh“ Bosanski petrovac. Objekt se nalazi na najvišem vrhu Grmeča, 1606 m. Površine je 188,30 ha i obuhvaća šume bukve i jele sa smrekom. Spada u HCVF kategoriju 1. U vertikalnom profilu opisano je 10 biljnih zajednica. Uz kartu su 22 slike.
Prašuma „lom“ Drinić. Prašumski rezervat „lom“ zaštićen je 1956. godine kao strogi rezervat prirode. Površine je 297,70 ha. Na tom području povremeno borave sisavci i ptice (navedene su vrste). Prevladavaju šume bukve, jele i smreke. Utvrđeno je 256 vrsta biljaka, 37 vrsta lišajeva, 96 vrsta mahovina i 72 vrste gljiva. Dendrofloru sačinjava 8 vrsta drveća i 17 vrsta grmova. Uz kartu je 20 slika.
Prašuma „Plješivica“ Bihać. Površine je blizu 130 ha. U prirodnom šumskom rezervatu postoje značajne vrste biljaka, od kojih su neke jako rijetke. Obilježje čine mješovite bukovo jelove sastojine prašumskog stadija. Uz kartu je 19 slika.
Prašumski rezervat „Malovčica Dolina“ Sanski Most. Ova prašuma nije formalno pravnim aktom izdvojena i zaštićena. Nalazi se na planini Grmeč. Površine je 25 ha, nalazi se na visinskom rasponu od 460 do 712 m n.v. U njoj dominira bukva. Pretpostavlja se da je ova prašuma sekundarnog karaktera. Uz kartu je 6 slika.
Prašumski rezervat „Golija“. Nije službeno zaštićena. Nalazi se na planini Goliji, općina Livno. Nadmorska visina je od 1500 do 1600 m, površine je oko 93 ha. Predviđeni su ciljevi zaštite koji se mogu primijeniti za ovo područje. Uz kartu je 11 slika.
Šumski rezervat „Masna Luka“ Blidinje. Rezervat se nalazi unutar Parka prirode „Blidinje“ i obuhvaća područje planinskih masiva Vrane i Čvrsnice. Da bi se ovaj lokalitet mogao proglasiti kao prašumski rezervat, potrebno je izvršiti znanstvena istraživanja šireg područja. Uz kartu je 11 slika.
Zaključak
Sa sigurnošću se može reći da je ovo, vrijedno djelo za sve ljubitelje prirode, stručnjake i one koji donose zakonske propise. Knjiga je napisana na bazi dugogodišnjih saznanja mnogih znanstvenika i stručnjaka. Jasno su navedeni podaci potrebni za cjelovito sagledavanje značajki prašuma. Knjiga je od posebnog značenja za šumare i sve koji se bave zaštitom prirode te daje poticaj i drugima.
TRŠLJA (Pistacia vera L.) - Prof. dr. sc. IVO MILJKOVIĆ
Milan Glavaš
Ova knjiga tiskana je kao Vlastita naklada Zagreb, uz pomoć Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Osijek, 2109. godine. Obujam je 235 stranica. Uz Proslov i Uvod, gradivo je predstavljeno na 20 poglavlja. Na kraju je naveden popis korištene literature, 103 autora, gotovo su svi strani autori.
U Proslovu autor ističe da naši poljoprivrednici slabo poznaju tršlju. Ukazuje na ispravne i pogrešne nazive nekih vrsta voćaka. Knjigu je pisao sa željom da pridonese poznavanju kulture tršlje i mogućnosti njenog uzgoja u Hrvatskoj. U Uvodu ističe da u Hrvatskoj nisu u potpunosti iskorišteni ekološki uvjeti za razvoj voćarstva, a neke se vrste voćaka uopće ne proizvode, kao npr. tršlja. Ukazuje na potrebe poznavanja svih elemenata proizvodnje i u kojim područjima bi se mogle uzgajati različite sorte tršlje. Slijedi prikaz po poglavljima.
Povijest i podrijetlo tršlje. Navodi da je tršlja jedna od najstarijih voćaka, čije je plodove čovjek koristio za hranu. Uzgajana je još prije 10 000 godina. Navodi zemlje gdje se uzgajala i različite postavke o njenom podrijetlu.
Kemijski sastav i hraniva vrijednost plodova. Iznosi podatke o kemijskom sastavu plodova, što im daje posebnu vrijednost te navodi njihovu uporabu u prehrambene i medicinske svrhe. Ukazuje i na vrijednost drugih vrsta tršlji.
Proizvodnja tršlje u svijetu. Na početku ukazuje da je proizvodnja tršlje u svijetu u stalnom porastu. Najveći proizvođači tršlje su Iran (547 987 tona godišnje), Sjedinjene Američke Države, Kina, Turska i Sirija. Navodi podatke za 22 zemlje i utrošak plodova po stanovniku. Iznosi podatke o uzgoju tršlje u 12 zemalja.
Sistematika i rasprostranjenost tršlje u svijetu. Rodu Pistacia pripada 20 vrsta podijeljenih u 3 sekcije. Upućuje koje 4 vrste uz pravu tršlju imaju veće značenje s voćarskog stajališta. Iznosi osnovne biološke i gospodarske značajke za tih 5 vrsta.
Ustroj tršlje. U ovom dosta opširnom (20 stranica) poglavlju navdeni su važni podaci o tršlji: korijen, anatomska građa i funkcija korijena, oprašivanje i transport vode, apsorpcija i transport hraniva, metabolizam asimilata i bioregulatora,

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 91     <-- 91 -->        PDF

rizosfera – mikoriza, korijenov zglavak – korijenov vrat, deblo, krošnja, pupovi, list, cvat, plod i sjeme.
Rast i rodnost. U ovom poglavlju izneseni su vrlo precizni podaci o cvjetnim pupovima, cvatnji, oprašivanju i oplodnji te o formiranju i rastu ploda i druge značajke.
Razmnožavanje. Na početku piše o svim tretmanima sjemena za uzgoj podloge na koju se kasnije cijepe plemke s muških i ženskih primjeraka (tršlja je dvodomna biljka). Detaljno je opisao načine cijepljenja.
Podloge za tršlju. Na početku navodi koje se vrste istoga roda i njihovi hibridi koriste kao podloge za uzgoj tršlje. Uz pravu tršlju i jedan hibrid koriste se još dvije vrste.
Sorte tršlje. Na početku ukazuje da je sorta najvažniji faktor u proizvodnji tršlje. Postoje 4 skupine sorata. Za svaku sortu važno je poznavati biološku i gospodarsku vrijednost i izbor prema određenim kriterijima. Zatim opisuje znatan broj ženskih i nekoliko muških sorti.
Rezidba tršlje. Na početku autor vrlo detaljno objašnjava sve što je potrebno znati o rezidbi voćaka. Naglašava da se rezidba uklapa u sveukupne faktore koji utječu na rast, rodnost i kvalitetu ploda. Rezidbom se odstranjuje jedan dio krošnje ili korijenove mreže. Na kraju upućuje kako se vrši prikraćivanje i prorjeđivanje, kako se i zašto odstranjuju nerodni izbojci i deblje grane.
Uzgojni oblici. Ukratko ukazuje na uzgojne oblike tršlje.
Ekološki uvjeti za uzgoj tršlje. Ovo je najopsežnije, 4. poglavlje u knjizi (28 stranica). Za uzgoj tršlje u Hrvatskoj povoljni su uvjeti u mediteranskom i submediteranskom području. Na početku govori o klimatskim prilikama za uzgoj tršlje. O svemu daje precizna objašnjenja, ali upućuje i na mjere zaštite od štetnih utjecaja na tršlju. Na kraju navodi kakvo tlo i reljef odgovaraju tršlji.
Priprema tla za sadnju. Ukratko ukazuje na mjere koje treba poduzeti i u koje vrijeme za pripremu tla za sadnju tršlje. Daje upute i o meliorativnoj gnojidbi.
Sadnja. Navodi koji važni radovi prethode sadnji. Preporuča se jesenska sadnja. Zatim ukazuje na raspored sadnje, gustoću sklopa i raspored sorti. Nadalje objašnjava kako se treba postupati sa sadnicama i daje upute o tehnici sadnje.
Održavanje plodnosti. Ukazuje da je uzdržavanje tla važan preduvjet za postizanje visoke i sigurne plodnosti. Daje detaljne upute o obradi tla, održavanju tla bez obrade i suzbijanju korova herbicidima. Upućuje i na važnost kontroliranog zakorovljavanja međurednih prostora. Također ukazuje i objašnjava prirodno i kontrolirano zakorovljavanje.
Hranidba tršlje. Ukazuje na elemente važne za tršlju, na njihove funkcije i reakcije tla. Zatim govori detaljno o značenju dušika, fosfora, sumpora, kalija, kalcija, magnezija, željeza, bora. cinka, mangana, bakra, klora i molobdena.
Gnojenje tršlje. Daje detaljna tumačenja o potrebama, vremenu i načinu gnojenja. Posebno opisuje folijarnu gnojidbu.
Natapanje. Upućuje se na potrebe natapanja voćnjaka. Ukazuje na nepovoljne pojave zbog nedostatka vode u tlu i čimbenike koji utječu na vodni režim tršlje. Posebno opisuje dvije metode natapanja i ukazuje na potrebe vode za natapanje te glavne metode. Prilikom natapanja u obzir treba uzeti kvalitetu, temperaturu, čistoću vode, te prisutnost ­topljivih soli, pH vrijednost i prisutnost živih mikroorganizama u vodi za natapanje.
Bolesti i štetnici. Od štetnih kukaca na tršlji opisao je 9 vrsta, a od gljiva 8 vrsta.
Berba i čuvanje plodova. Berba se obavlja u momentu potpune zrelosti plodova, ovisno o sorti od kolovoza do studenog. U manjim voćnjacima obavlja se ručno, a u velikim specijalnim strojevima. Nakon berbe plodovi se suše na suncu ili u sušarama. Na kraju daje upute o čuvanju suhih plodova.
Zaključak
Autor ove knjige je cijelog radnog vijeka izučavao voćke. Njegove znanstvene spoznaje odrazile su se i u ovoj knjizi. U cijelom tekstu kompleksno prikazuje svjetske i vlastite spoznaje o voćkama, a posebno o tršlji. Vrlo ih jasno tumači i ukazuje na međusobnu povezanost. Zato je ova knjiga od izuzetne vrijednosti za sadašnje i buduće uzgajivače tršlje. Iako tršlja nije šumska vrsta, uzgojem se mogu baviti i šumari, a za svakoga su korisna saznanja o tršlji koja će naći u ovoj knjizi. Zato je ova knjiga od izuzetne vrijednosti.