DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Prašuma „Crni Vrh“ Bosanski petrovac. Objekt se nalazi na najvišem vrhu Grmeča, 1606 m. Površine je 188,30 ha i obuhvaća šume bukve i jele sa smrekom. Spada u HCVF kategoriju 1. U vertikalnom profilu opisano je 10 biljnih zajednica. Uz kartu su 22 slike.
Prašuma „lom“ Drinić. Prašumski rezervat „lom“ zaštićen je 1956. godine kao strogi rezervat prirode. Površine je 297,70 ha. Na tom području povremeno borave sisavci i ptice (navedene su vrste). Prevladavaju šume bukve, jele i smreke. Utvrđeno je 256 vrsta biljaka, 37 vrsta lišajeva, 96 vrsta mahovina i 72 vrste gljiva. Dendrofloru sačinjava 8 vrsta drveća i 17 vrsta grmova. Uz kartu je 20 slika.
Prašuma „Plješivica“ Bihać. Površine je blizu 130 ha. U prirodnom šumskom rezervatu postoje značajne vrste biljaka, od kojih su neke jako rijetke. Obilježje čine mješovite bukovo jelove sastojine prašumskog stadija. Uz kartu je 19 slika.
Prašumski rezervat „Malovčica Dolina“ Sanski Most. Ova prašuma nije formalno pravnim aktom izdvojena i zaštićena. Nalazi se na planini Grmeč. Površine je 25 ha, nalazi se na visinskom rasponu od 460 do 712 m n.v. U njoj dominira bukva. Pretpostavlja se da je ova prašuma sekundarnog karaktera. Uz kartu je 6 slika.
Prašumski rezervat „Golija“. Nije službeno zaštićena. Nalazi se na planini Goliji, općina Livno. Nadmorska visina je od 1500 do 1600 m, površine je oko 93 ha. Predviđeni su ciljevi zaštite koji se mogu primijeniti za ovo područje. Uz kartu je 11 slika.
Šumski rezervat „Masna Luka“ Blidinje. Rezervat se nalazi unutar Parka prirode „Blidinje“ i obuhvaća područje planinskih masiva Vrane i Čvrsnice. Da bi se ovaj lokalitet mogao proglasiti kao prašumski rezervat, potrebno je izvršiti znanstvena istraživanja šireg područja. Uz kartu je 11 slika.
Zaključak
Sa sigurnošću se može reći da je ovo, vrijedno djelo za sve ljubitelje prirode, stručnjake i one koji donose zakonske propise. Knjiga je napisana na bazi dugogodišnjih saznanja mnogih znanstvenika i stručnjaka. Jasno su navedeni podaci potrebni za cjelovito sagledavanje značajki prašuma. Knjiga je od posebnog značenja za šumare i sve koji se bave zaštitom prirode te daje poticaj i drugima.
TRŠLJA (Pistacia vera L.) - Prof. dr. sc. IVO MILJKOVIĆ
Milan Glavaš
Ova knjiga tiskana je kao Vlastita naklada Zagreb, uz pomoć Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Osijek, 2109. godine. Obujam je 235 stranica. Uz Proslov i Uvod, gradivo je predstavljeno na 20 poglavlja. Na kraju je naveden popis korištene literature, 103 autora, gotovo su svi strani autori.
U Proslovu autor ističe da naši poljoprivrednici slabo poznaju tršlju. Ukazuje na ispravne i pogrešne nazive nekih vrsta voćaka. Knjigu je pisao sa željom da pridonese poznavanju kulture tršlje i mogućnosti njenog uzgoja u Hrvatskoj. U Uvodu ističe da u Hrvatskoj nisu u potpunosti iskorišteni ekološki uvjeti za razvoj voćarstva, a neke se vrste voćaka uopće ne proizvode, kao npr. tršlja. Ukazuje na potrebe poznavanja svih elemenata proizvodnje i u kojim područjima bi se mogle uzgajati različite sorte tršlje. Slijedi prikaz po poglavljima.
Povijest i podrijetlo tršlje. Navodi da je tršlja jedna od najstarijih voćaka, čije je plodove čovjek koristio za hranu. Uzgajana je još prije 10 000 godina. Navodi zemlje gdje se uzgajala i različite postavke o njenom podrijetlu.
Kemijski sastav i hraniva vrijednost plodova. Iznosi podatke o kemijskom sastavu plodova, što im daje posebnu vrijednost te navodi njihovu uporabu u prehrambene i medicinske svrhe. Ukazuje i na vrijednost drugih vrsta tršlji.
Proizvodnja tršlje u svijetu. Na početku ukazuje da je proizvodnja tršlje u svijetu u stalnom porastu. Najveći proizvođači tršlje su Iran (547 987 tona godišnje), Sjedinjene Američke Države, Kina, Turska i Sirija. Navodi podatke za 22 zemlje i utrošak plodova po stanovniku. Iznosi podatke o uzgoju tršlje u 12 zemalja.
Sistematika i rasprostranjenost tršlje u svijetu. Rodu Pistacia pripada 20 vrsta podijeljenih u 3 sekcije. Upućuje koje 4 vrste uz pravu tršlju imaju veće značenje s voćarskog stajališta. Iznosi osnovne biološke i gospodarske značajke za tih 5 vrsta.
Ustroj tršlje. U ovom dosta opširnom (20 stranica) poglavlju navdeni su važni podaci o tršlji: korijen, anatomska građa i funkcija korijena, oprašivanje i transport vode, apsorpcija i transport hraniva, metabolizam asimilata i bioregulatora,