DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 89     <-- 89 -->        PDF

PRAŠUME BOSNE I HERCEGOVINE - Glavni urednik akademik Vladimir Beus
Milan Glavaš
Izdavač ove knjige je Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine. Tisak je obavio Level UP media & educaacion consulting d. o. o. Sarajevo, 2019. godine. Knjiga obuhvaća 249 stranica (tekst, geografske karte i slike – 6 autora). Uz Riječ izdavača i Predgovor opisano je i slikama popraćeno 9 prašuma i 3 prašumska rezervata. Tekst je napisan na bosanskom i engleskom jeziku. Opisi prašuma i rezervata su vrlo kratki, ali se uz njih nalaze brojne fotografije u kojima se ističu detalji stabala u raznim situacijama i razvojnim stadijima te organizama (najviše gljiva) na njima i u šumama. Na kraju je navedeno 12 izvora literature i imena 6 autora fotografija. Daje se kratak prikaz teksta.
Riječ izdavača. Na početku ukazuju da je izdavačka djelatnost njihovog Udruženja itekako značajna. Ističu da su motivi za tiskanje ove knjige upoznavanje šire javnosti s vrijednošću i značajem očuvanja prirode Bosne i Hercegovine.
Predgovor. Navode da se na cijelom području Dinarida nalazi niz prašuma i da su prašume prirodni objekti za različita istraživanja šumskih ekosustava. U Bosni su prašume najvećim dijelom rasprostranjene u pojasu bukovih šuma (sa smrekom). Nadalje, uz ostale navode ukazuju da knjiga sadrži osnovne podatke o položaju, površini, šumskom području, geomorfološkim karakteristikama, hidrologiji i šumskoj vegetaciji. Važnost knjige je i u tome da može poslužiti za uspostavljanje mreže Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Na kraju upućuju riječi zahvale pojedincima i poduzećima. Priložena je karta šumske vegetacije i pregledna karta prašuma u Bosni i Hercegovini. Dalje se iznose najvažniji podaci za opisane prašume i rezervate.
Prašuma „Perućica“ Sutjeska. Prašumski rezervat je proglašen 1952. godine, površina mu je1434 ha. Nadmorska visina je od 612 do 2386 m. U rezervatu je registriran veći broj šumskih šikaračkih zajednica i zajednica vriština. U njemu je registrirano preko 170 vrsta drveća i grmlja te preko 1000 vrsta zeljastog bilja od kojih su brojni endemi. Uz kartu položaja prašume su priložene 43 slike.
Prašuma „Ravna Vala“ Bjelašnica. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva. Površine je 45 ha, a nadmorska visina je od 1280 do 1450 m. Podlogu čine vapnenci s različitim zemljištima. Glavne šumske vrste su jela i bukva. U prašumi je velik broj ukrasnih biljaka, 35 vrsta lišajeva i 29 vrsta mahovina. Uz kartu je 28 slika.
Prašuma „Mačen Do“ Kladanj. Šuma je na tom području 2011. godine proglašena zaštićena kao prašumski objekt. Površine je 33,3 ha, nadmorska visina je od 470 do 1020 m. Geološka podloga su vapnenci, klima je umjereno kontinentalna. Glavna vrsta je bukva. Postoje i rijetko ugrožene vrste. Uz Kartu su 22 slike.
Prašuma „Trstionica“ Kakanj. Proglašena je 2003. godine. Površina je 32,5 ha, nadmorska visina je od 1005 do 1112 m. Geološka podloga su vapnenci, klima je umjereno planinska. Glavne vrste su jela i bukva. Utvrđene su 53 vrste gljiva. Uz kartu su 24 slike.
Prašuma „Janj“ Šipovo. Prašumski rezervat „Janj“ proglašen je 1954. godine. Zaštićen je najvišom kategorijom Međunarodne unije za zaštitu prirode. Navode razloge zašto je stavljena pod zaštitu prirode. Površine je 295 ha, nadmorska visina je od 1180 do 1510 m. Matična podloga su dolomiti. Glavne vrste su bukva, jela i smreka. Uz kartu su 22 slike.
Prašuma „Bobinj“ Grmeč. Za izdvajanje u zaštićene šume predložena je 2002. godine. Površina je 107, 50 ha. Geološki dominiraju vapnenci i dolomiti. Pripada ilirskoj zajednici šuma bukve i jele (sa smrekom). Registrirano je 8 vrsta drveća, 9 vrsta grmlja i 44 vrste prizemnog rašća. U prašumi postoje tipične ilirske vrste. Uz kartu je 25 slika.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Prašuma „Crni Vrh“ Bosanski petrovac. Objekt se nalazi na najvišem vrhu Grmeča, 1606 m. Površine je 188,30 ha i obuhvaća šume bukve i jele sa smrekom. Spada u HCVF kategoriju 1. U vertikalnom profilu opisano je 10 biljnih zajednica. Uz kartu su 22 slike.
Prašuma „lom“ Drinić. Prašumski rezervat „lom“ zaštićen je 1956. godine kao strogi rezervat prirode. Površine je 297,70 ha. Na tom području povremeno borave sisavci i ptice (navedene su vrste). Prevladavaju šume bukve, jele i smreke. Utvrđeno je 256 vrsta biljaka, 37 vrsta lišajeva, 96 vrsta mahovina i 72 vrste gljiva. Dendrofloru sačinjava 8 vrsta drveća i 17 vrsta grmova. Uz kartu je 20 slika.
Prašuma „Plješivica“ Bihać. Površine je blizu 130 ha. U prirodnom šumskom rezervatu postoje značajne vrste biljaka, od kojih su neke jako rijetke. Obilježje čine mješovite bukovo jelove sastojine prašumskog stadija. Uz kartu je 19 slika.
Prašumski rezervat „Malovčica Dolina“ Sanski Most. Ova prašuma nije formalno pravnim aktom izdvojena i zaštićena. Nalazi se na planini Grmeč. Površine je 25 ha, nalazi se na visinskom rasponu od 460 do 712 m n.v. U njoj dominira bukva. Pretpostavlja se da je ova prašuma sekundarnog karaktera. Uz kartu je 6 slika.
Prašumski rezervat „Golija“. Nije službeno zaštićena. Nalazi se na planini Goliji, općina Livno. Nadmorska visina je od 1500 do 1600 m, površine je oko 93 ha. Predviđeni su ciljevi zaštite koji se mogu primijeniti za ovo područje. Uz kartu je 11 slika.
Šumski rezervat „Masna Luka“ Blidinje. Rezervat se nalazi unutar Parka prirode „Blidinje“ i obuhvaća područje planinskih masiva Vrane i Čvrsnice. Da bi se ovaj lokalitet mogao proglasiti kao prašumski rezervat, potrebno je izvršiti znanstvena istraživanja šireg područja. Uz kartu je 11 slika.
Zaključak
Sa sigurnošću se može reći da je ovo, vrijedno djelo za sve ljubitelje prirode, stručnjake i one koji donose zakonske propise. Knjiga je napisana na bazi dugogodišnjih saznanja mnogih znanstvenika i stručnjaka. Jasno su navedeni podaci potrebni za cjelovito sagledavanje značajki prašuma. Knjiga je od posebnog značenja za šumare i sve koji se bave zaštitom prirode te daje poticaj i drugima.
TRŠLJA (Pistacia vera L.) - Prof. dr. sc. IVO MILJKOVIĆ
Milan Glavaš
Ova knjiga tiskana je kao Vlastita naklada Zagreb, uz pomoć Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Osijek, 2109. godine. Obujam je 235 stranica. Uz Proslov i Uvod, gradivo je predstavljeno na 20 poglavlja. Na kraju je naveden popis korištene literature, 103 autora, gotovo su svi strani autori.
U Proslovu autor ističe da naši poljoprivrednici slabo poznaju tršlju. Ukazuje na ispravne i pogrešne nazive nekih vrsta voćaka. Knjigu je pisao sa željom da pridonese poznavanju kulture tršlje i mogućnosti njenog uzgoja u Hrvatskoj. U Uvodu ističe da u Hrvatskoj nisu u potpunosti iskorišteni ekološki uvjeti za razvoj voćarstva, a neke se vrste voćaka uopće ne proizvode, kao npr. tršlja. Ukazuje na potrebe poznavanja svih elemenata proizvodnje i u kojim područjima bi se mogle uzgajati različite sorte tršlje. Slijedi prikaz po poglavljima.
Povijest i podrijetlo tršlje. Navodi da je tršlja jedna od najstarijih voćaka, čije je plodove čovjek koristio za hranu. Uzgajana je još prije 10 000 godina. Navodi zemlje gdje se uzgajala i različite postavke o njenom podrijetlu.
Kemijski sastav i hraniva vrijednost plodova. Iznosi podatke o kemijskom sastavu plodova, što im daje posebnu vrijednost te navodi njihovu uporabu u prehrambene i medicinske svrhe. Ukazuje i na vrijednost drugih vrsta tršlji.
Proizvodnja tršlje u svijetu. Na početku ukazuje da je proizvodnja tršlje u svijetu u stalnom porastu. Najveći proizvođači tršlje su Iran (547 987 tona godišnje), Sjedinjene Američke Države, Kina, Turska i Sirija. Navodi podatke za 22 zemlje i utrošak plodova po stanovniku. Iznosi podatke o uzgoju tršlje u 12 zemalja.
Sistematika i rasprostranjenost tršlje u svijetu. Rodu Pistacia pripada 20 vrsta podijeljenih u 3 sekcije. Upućuje koje 4 vrste uz pravu tršlju imaju veće značenje s voćarskog stajališta. Iznosi osnovne biološke i gospodarske značajke za tih 5 vrsta.
Ustroj tršlje. U ovom dosta opširnom (20 stranica) poglavlju navdeni su važni podaci o tršlji: korijen, anatomska građa i funkcija korijena, oprašivanje i transport vode, apsorpcija i transport hraniva, metabolizam asimilata i bioregulatora,