DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Tsonkova, P., C. Böhm, A. Quinkenstein, D. Freese, 2012. Ecological benefits pro-vided by alley cropping systems for production of woody biomass in the temperate region: a review, Agrofor. Syst., 85: 133–152.
Vassev I., 2013: Poplur – save and effective investment, Editorial house at Forest University, 18 p., Sofia.
Wang, J., C. Ren, H. Cheng, Y. Zou, M. Ahmed Bughio, Q. Li, 2017. Conversion of rainforest into agroforestry andmonoculture plantation in China: Consequences for soil phosphorus forms and microbial community, Science of the Total Environment, 595:769–778.
Yakimov, M., V. Stiptsov, K. Kalmukov, E. Aleksandrova, I. Yonovska, 2003: Agricultural uses of forest area, In: Agroforestry, Bulgarian - Swiss Forest Foundation and Silvica Foundation, 22 p., Svishtov (in Bulgarian).
Ustabashiev, F, A. Ferezliev, 2013. Dynamics of the growth indicators in relation to height structure of Austrian black pine (Pinus nigra Arn.) natural stands in the region of SGBS Chepino, Northwestern Rhodopes, Nauka za gorata, 1-2: 39-54 (in Bulgarian).
Zahariev B., S. Iliev, T. Mitev, 1975. Growth and productivity of some Euro-American poplar clones in coastal and external dry sites in our country, Gorskostopanska nauka, XII, 2: 16-22 (in Bulgarian).
Zhyianski M., M. Sokolovska, E. Filcheva, Y. Yordanov, 2012. Soil organic matter in urban forest parks, Ecology and Future, XI, 3: 27–31.
Sažetak
Agrošumarstvo je višenamjenski, okolišno povoljan i moderan sustav korištenja zemljišta kojim se mogu postići ekonomske, okolišne i socijalne dobrobiti za društvo. Ovom studijom se to potvrđuje na primjeru plantaža topola uz rijeku Dunav u regiji Vidin (Bugarska) u koje je uveden i uzgoj povrtlarskih kultura. Primjenom agrošumarskih metoda proizvodnost plantaža topola je povećana. Prosječni prsni promjeri i prosječne visine stabala u područjima u kojima je primijenjeno agrošumarstvo su veći u odnosu na plantaže bez primjene agrošumarstva iste dobi. Desetgodišnja plantaža uz primjenu agrošumarstva ima prosječni prsni promjer stabala od 8,70 cm i prosječnu visinu od 7,44 m, dok kontrolna ploha ima lošije dendrometrijske značajke (prsni promjer od 7,44 cm i prosječnu visinu od 7,04 cm). Uspostava agrošumarskog sustava također je dovela i do poboljšanja značajki tla. Sadržaj humusa u tlu je veći u plantažama s primijenjenim agrošumarskim sustavom (4,3-2,5%) u odnosu na kontrolnu plohu (2%). S obzirom na sastav organske tvari, kontrolna ploha ima najmanji udio huminskih kiselina (stabilni dio organske tvari) (0,20%) u usporedbi s agrošumarskim sustavom (0,78-0,49%). Ujedno, kontrolna površina ima najveći udio fulvo kiselina (mobilni dio organske tvari (0,62%) u usporedbi s agrošumarskim sustavom (0,46-0,05%) i najveći udio “agresivnih” fulvo kiselina (0,05%). Na temelju rezultata ovoga istraživanja, razložno je preporučiti agrošumarski sustav gospodarenja kao odgovarajući za uzgajanje plantaža topola na fluvisolima regije Vidin.
Ključne riječi: silikatni sustavi, organska tvar, rast topole, sastav humusa