DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Food and Agriculture Organization of the United Nations, 2001: Global Ecological Zoning for the Global Forest Resources Assessment 2000. Forestry Department, Rome, Italy.
Franjić, J., 1996: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse, 33: 153–214.
Fukarek, P., 1953: Javori Bosne i Hercegovine u radovima Karla Malý-a. Godišnjak Biološkog Instituta u Sarajevu. God. V., Sv. 1–2.
Glišić, M., 1975: Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) u Srbiji i njegov biološki i ekološki varijabilitet. Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd.
Hayek, A., 1927: Prodromus Florae peninsulae Balcanicae. Bd. I. Beihefte zu Fedde Repert. Spec. Novar. Bd. XXX/1. Berlin – Dahlen. Str. 601–607.
IBM Corp. Released 2011. IBM SPSS Statistics for Windows, Version 20.0. Armonk, New York.
Idžojtić, M., M. Zebec, D. Drvodelić, 2006: Varijabilnost populacija brekinje u kontinentalnom dijelu Hrvatske prema morfološkim obilježjima lišća i plodova. Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje, 5: 305–314.
Jovanović, B., 2000: Dendrologija. Univerzitetski udžbenik. Beograd. Str. 360.
Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost breze (Betula pendula Roth.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 33: 53–108.
Kovačić, S., T. Nikolić, 2005. Relations between Betula pendula Roth. (Betulaceae) leaf morphology and environmental factors in five regions of Croatia. Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica, 47/2: 1–7.
Li, B., Suzuki J.I., T. Hara, 1998. Latitudinal variation in plant size and relative growth rate in Arabidopsis thaliana. Oecologia, 115(3): 293–301.
Malý, K., 1906: Acer campestre L. var. varbossanium Malý u Dörfler. Herbarium Normale Schedae ad Cent. XLVII. Wien, 4617: 190.
Meier, I. C., C. Leuschner, 2008: Leaf Size and Leaf Area Index in Fagus sylvatica Forests: Competing Effects of Precipitation, Temperature, and Nitrogen Availability. Ecosystems, 11(5): 655–669.
Mikić, T., 2007: Analiza morfoloških parametara lista divlje trešnje (Prunus avium L.) u Bosni i Hercegovini. Disertacija, Šumarski fakultet u Banja Luci.
Mišić, V., 1957: Varijabilitet i ekologija bukve u Jugoslaviji. Biološki Institut Narodne Republike Srbije. Posebna izdanja, Beograd, 1: 181.
Mujagić-Pašić, A., D. Ballian, 2012: Variability of sweet chesnut (Castanea sativa Mill.) based on the morfological properties of leaf in natural population of Bosanska Krajina. Works of the Faculty of Forestry Universitiy of Sarajevo. Vol 42(1)(2): 57-69.
Nagy, L., F. Ducci, 2004: EUFORGEN Technical Guidelines for genetic conservation and use for field maple (Acer campestre). International Plant Genetic Resources Institute, Rome, Italy. Str. 1–6.
Pax, F., 1885: Monographie der Gattung Acer. Eangler Botanischer Jahrbücher VI. Str. 287 i dalje.
Plavšić, S., 1941: Neue Pflanzenformen aus Bosnien. II. Aceraceae. Östterr. Botan. Zeitschrift Bd.90. Wien.Heft 4. Str. 213–223.
Poljak, I., 2014: Morfološka i genetička raznolikost populacija i kemijski sastav plodova europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj. Doktorska disertacija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Str. 1–194.
Poljak, I., M. Idžojtić, I. Šapić, J. Vukelić, M. Zebec, 2014: Population variability of grey (Alnus incana /L./ Moench) and black alder (A. glutinosa /L./ Gaertn.) in the Mura and Drava region according to the leaf morphology. Šumarski list, 138(1–2): 7–17.
Popović, V., I. Kerkez, 2016: Varijabilnost populacija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji prema morfološkim svojstvima listova. Šumarski list, 140(7–8): 347–355.
Praciak, A., N. Pasiecznik, D. Sheil, M. van Heist, M. Sassen, C. S. Correia, C. Dixon, G. Fyson, K. Rushford, C. Teeling, 2013: The CABI encyclopedia of forest trees, CABI, Oxfordshire, UK.
Savill, P. S., 2013: The silviculture of trees used in British forestry. Centre for Agriculture and Bioscience International.
Šilić, Č., 1990: Atlas drveća i grmlja. IP »Svjetlost«, Sarajevo. Str. 132.
Škvorc, Ž., 2003: Morfološka i genetička varijabilnost hrastova medunca (Quercus pubescens Wild.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ ten.) u Hrvatskoj. Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb.
Škvorc, Ž., J. Franjić, M. Idžojtić, 2005: Population structure of Quercus pubescens Willd. In Croatia according to morphology of leaves. Acta Botanica Hungarica. 47(1–2): 183–196.
Sokal, R. R., F. J. Rohlf, 1981: Biometry – The Principles and Practice of Statistics in Biological Research. 2nd ed. W.H. Freeman and Company, San Francisco.
Tripić, R., 2011: Obrasci ekološko-morfološke diferencijacije populacija i vrsta sekcije Goniocarpa Pojárkova roda Acer na jugoistočnim Dinaridima. Doktorska disertacija. Sarajevo. Str. 1–350.
Wright, D. B., J. A. Herrington, 2011: Problematic standard errors and confidence intervals. Behavior Research Methods, 43: 8–17.
Xu, F., W. Guo, W. Xu, Y. Wei, R. Wang, 2009: Leaf morphology correlates with water and light availability: What consequences for simple and compound leaves? Progress in Natural Science, Volume 19, Issue 12: 1789–1798.
Zebec, M. 2009: Morfologija i varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. Sensu latissimo) u Hrvatskoj. Disertacija. Šumarski fakultet Zagreb.
Summary
Morphological variability of 25 populations of field maple (Acer campestre L.) in the territory of Bosnia and Herzegovina was researched. Morphometric investigation of intrapopulation and interpopulation variability was based on 19 morphological leaf traits, using descriptive and univariate statistical analyses. Leaf petiole length showed the highest variability, while calculated trait of the ratio between