DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2020 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Svaka od 25 populacija predstavljena je sa 12 stabala, a svako stablo sa po 10 zdravih i neoštećenih listova. Listovi su sakupljeni sa stabala koja su normalno razvijena (sjemenjaci) sa osvjetljenom krošnjom (soliteri ili stabla na rubu šume) kako bi njihov fenotip bio izražen u potpunosti bez modifikacijskih promjena uvjetovanih uzgojnim mjerama, odnosno kako bi pokazivao recentno stanje vrste (Franjić 1996;Kajba 1996; Idžojtići sur. 2006; Mikić 2007; Ballian i sur. 2010, 2014). Potpuno razvijeni listovi sakupljani su sa istoga mjesta kratkorasta, prvog para normalno razvijenih listova, gledajući od vrha kratkorasta. Ukupno je prikupljeno i morfometrijski obrađeno 3000 listova sa jedinki isključivo generativnog podrijetla. Stabla su bila udaljena najmanje 50 metara jedna od drugih, kako bi se smanjila vjerojatnost potencijalne srodnosti. Listovi za morfometrijsku analizu sakupljeni su u kolovozu i rujnu 2014. godine te su odmah i herbarizirani. Morfometrijska mjerenja listova izvršena su digitalnim pomičnim mjerilom(šublerom) sa točnošću od +-0,01 mm.
U morfometrijsku analizu bilo je uključeno 19 svojstava lista. Od ukupno 19 svojstava lista, 15 svojstava je bilo mjernih (slika 1), te četiri izvedena:
a) Mjerna svojstva lista
1. Dužina peteljke lista (L1),
2. Maksimalna dužina plojke lista (L2),
3. Dužina središnje žile (L3),
4. Dužina plojke lista do vrha bočnih režnjeva (L4),
5. Dužina plojke lista do ureza bočnih režnjeva (L5),
6. Dubina ureza baze plojke lista (L6),
7. Dužina središnjeg režnja do ureza bočnih režnjeva (L7),
8. Širina plojke lista između vrhova donjih režnjeva (L8),
9. Širina plojke lista između ureza donjih režnjeva (L9),
10. Maksimalna širina plojke lista (L10),
11. Širina plojke lista između vrhova bočnih režnjeva (L11),
12. Širina plojke lista između ureza bočnih režnjeva (L12),
13. Širina središnjeg režnja (L13),
14. Veličina kuta (α) između žile središnjeg i bočnoga režnja (L14) i
15. Veličina kuta (β) između žile središnjeg i donjega režnja (L15).
Jedinica mjere za svojstva L1-L13 su milimetri, a za svojstva L14 i L15 su stupnjevi.
b) Izvedena svojstva lista
1. Odnos maksimalne dužine plojke lista i maksimalne širine plojke lista (L16=L2/L10),
2. Odnos maksimalne dužine plojke lista i dužine središnjeg režnja do ureza bočnih režnjeva (L17=L2/L7),
3. Odnos širine plojke lista između vrhova donjih režnjeva i širine plojke lista između ureza donjih režnjeva (L18=L8/L9) i
4. Odnos širine plojke lista između vrhova donjih režnjeva i širine plojke lista između vrhova bočnih režnjeva (L19=L8/L11).
Statistička analiza sastojala se od provjere normalnosti podataka, utvrđivanja deskriptivnih statističkih pokazatelja, analize varijance te utvrđivanja izvora varijabilnosti u ukupnoj varijabilnosti.
Za provjeru normalnosti raspodjele analiziranih podataka (prosjeka jedinki) korišten je Kolmogorov-Smirnov test. Za sva morfološka svojstva kod kojih su rezultati Kolmogorov-Smirnov testa pokazali da je razlika između konkretne i normalne raspodjele podataka, statistički značajna, proveden je postupak transformacije podataka tzv. postupak normalizacije pomoću prirodnih logaritamskih funkcija. Kod preostalih morfoloških svojstava koja ni nakon provedene transformacije (normalizacije) podataka nisu slijedila normalnu raspodjelu, izvršena je provjera koeficijenata asimetričnosti i spljoštenosti krivulje tj. vrijednost tih koeficijenata stavljena je u odnos sa standardnom greškom. U ovim istraživanjima sva morfološka svojstva kod kojih je vrijednost z-skorova tj. odnos koeficijenta asimetričnosti (skewnes) te koeficijenta spljoštenosti (kurtosis) i standardne greške, veći od 1,96 nisu se smatrala svojstvima čiji podaci slijede normalnu raspodjelu (Brown 1997; Wright i Herrington 2011). Morfološka svojstva kod kojih je navedeni odnos veći od 1,96, nisu korištena u daljnjim univarijatnim statističkim analizama. Također, u postupku analize varijance i višestrukih testiranja, izvršena je standardizacija svih podataka budući da su svojstva pripadala različitim mjernim skalama podataka. Navedene statističke analize izvršene su u statističkom programu SPSS 20.0 (IBM Corp. 2011).