DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 99 <-- 99 --> PDF |
pomladnih jezgri se može na željenim mjestima i na željenoj površini inicirati pripremnim sijekom. U svakom slučaju, u prašumama priroda bira mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri. U gospodarskim šumama, šumama posebne namjene i zaštitinim šumama mi biramo i/ili planiramo mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri. Minimalna površina pomladnih jezgri ovisi o odnosu vrste drveća prema svjetlu, broju jezgri po jedinici površine sastojine (gustoći), njihovu prostornom rasporedu, tempu proširivanja i željenoj strukturi buduće sastojine. Heliofilne vrste zahtijevaju veće pomladne jezgre ili veći broj manjih jezgri te brže oslobađanje od zasjene i brže proširivanje. Skiofilne vrste podnose manje pomladne jezgre i nešto sporije oslobađanje od zasjene i proširivanje jezgri. Pomlađivanje na malim površinama u obliku malih, srednjih i velikih grupa za preporučiti je u šumama posebne namjene i zaštitnim šumama, jer se njime oblikuju strukturno raznolike sastojine koje će zadovoljiti općekorisne funkcije takvih šuma, posebice hidrološku, funkciju zaštite od erozije, estetsku, rekreacijsku i turističku funkciju. U slučajevima primjene kod malih šumoposjednika takav način pomlađivanja omogućuje koncentraciju zahvata, olakšava planiranje prihoda i smanjuje troškove njege. Pomlađivanje oplodnim sječama na malim površinama u velikim kompleksima gospodarskih šuma također je moguće i poželjno. Tu se uspješno pokazalo pomlađivanje na malim površinama koje se prostiru na razini male (1 – 3 ha) i srednje (3 – 5 ha) sastojine. U kompleksima nizinskih šuma hrasta lužnjaka također je poželjno i moguće smanjiti pomladne površine. Oplodnim sječama na malim površinama mogu se oblikovati jednodobne i raznodobne sastojine, ovisno o trajanju općeg pomladnog razdoblja. U slučajevima pomlađivanja u obliku velikih grupa te malih i srednjih sastojina mogu se oblikovati nove jednodobne sastojine, jer je lakše održati brži tempo pomlađivanja i dovršiti ga u okvirima općeg pomladnog razdoblja čije je trajanje kraće od širine dobnog razreda. U slučajevima pomlađivanja u malim i srednjim grupama lakše je oblikovati raznodobne sastojine jer je tempo pomlađivanja sporiji, opće pomladno razdoblje je najčešće dulje od širine dobnog razreda, a novu sastojinu tvori mozaik skupina i grupa različitih razvojnih stadija. U usporedbi s klasičnim regularnim gospodarenjem na velikim površinama, gospodarenje na malim površinama je prirodi bliskiji i intenzivniji način gospodarenja koji traži izradbu šumskouzgojnog plana sa skicom pomladnih jezgri i smjerovima njihova proširivanja. Uzgojni radovi se izvode istodobno, ali na različitim dijelovima pomladne površine. Olakšano je izvođenje i kontrola radova, a omogućuje dugoročno i kontinuirano planiranje glavnog prihoda. Takav način rada po svim značajkama spada u regularno gospodarenje. Dob pojedinih dijelova sastojine i njihov razvojni stadij se zna. Za više informacija o ovoj temi čitatelji se upućuju na sljedeću literaturu: Anić, I., S. Mikac, 2013: Prirodna obnova park-šuma grada Zagreba. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Zelenilo grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 178 – 183. Anić, I., S. Mikac, 2011: Prirodno pomlađivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvatica L.) oplodnim sječama na malim površinama. Croatian journal of forest engineering 32(1): 19 – 29. Anić, I., M. Oršanić, 2009: Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama. U: S. Matić, I. Anić (ur.), Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 39 – 53. Meštrović, Š., S. Matić, 1990: Smjernice gospodarenja šumama u parku prirode Medvednica. Zbornik radova Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 63 – 66. XXV svjetski IUFRO kongres, Curitiba – Brazil Dalibor Ballian Krajem rujana i početkom listopada 2019. godine, Latinska Amerika je po prvi puta bila domaćin Svjetskog kongresa IUFRO-a (Međunarodne unije organizacija za istraživanje šuma). Za ovu prigodu odabran je grad u južnome dijelu Brazila, Curitiba, odnosno glavni grad njihove pokrajine Parana. Kongres je organiziran uz suradnju sa Brazilskom |