DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Terenski seminar
Pomlađivanje šuma oplodnim sječama na malim površinama
Igor Anić
Terenski seminar pod naslovom Pomlađivanje šuma ­oplodnim sječama na malim površinama održan je 23. listopada 2019. u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Uprave šuma podružnica Karlovac i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Cilj seminara bio je prezentirati mogućnosti praktične primjene metoda pomlađivanja šuma oplodnim sječama na malim površinama, s posebnim naglaskom na sastojine obične bukve, sastojine hrasta kitnjaka i sastojine hrasta lužnjaka.
Seminar je namijenjen šumarskim stručnjacima, specijalistima iz područja uzgajanja šuma i uređivanja šuma. Pozvani su rukovoditelji odjela za proizvodnju, rukovoditelji odjela za uređivanje šuma, stručni suradnici za uzgajanje šuma, taksatori i samostalni taksatori iz onih uprava šuma u kojima dominiraju regularne bukove šume.
U ime organizatora sudionike su pozdravili Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb i Marin Svetić, dipl. ing. šum., voditelj Uprave šuma podružnica Karlovac. Voditelj stručnog programa seminara bio je akademik Igor Anić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Seminar je održan na području Šumarije Vojnić, u Lovačkom domu Muljava. Nakon predavanja u dvorani Lovačkog doma krenulo se u terenski obilazak bukovih sastojina na području Šumarije Vojnić, Gospodarska jedinica Petrova gora – Petrovac. Analizirane su mogućnosti primjene oplodnih sječa na malim površinama u odsjecima 33a, 33b i 98a. Stajališta na terenu je pripremio i prezentirao Ivica Barić, dipl. ing. šum., upravitelj Šumarije Vojnić.
Sudionici seminara dobili informacije o sljedećim pojmovima:
mala i velika pomladna površina
opće i specijalno pomladno razdoblje
pomladna jezgra
šumskouzgojni plan pomlađivanja na malim površinama
modeli pomlađivanja sastojina na malim površinama
primjena pomlađivanja na malim površinama u sastojinama obične bukve, sastojinama hrasta kitnjaka te u sastojinama hrasta lužnjaka
Sažetak predavanja akademika Igora Anića:
Pomlađivanje šuma u regularnom se gospodarenju obavlja oplodnim sječama. S obzirom na veličinu pomladne površine, oplodne sječe mogu biti na velikim pomladnim površinama i na malim pomladnim površinama. U prvom slučaju pomlađivanje obuhvati cjelokupnu sastojinu dok u drugom slučaju pomlađivanje obuhvati manje dijelove sastojine.
Prve preporuke o potrebi pomlađivanja naših šuma oplodnim sječama na malim površinama pojavljuju se 1990. godine, za šume parka prirode Medvednica. U članku pod naslovom “Smjernice gospodarenja šumama u Parku prirode Medvednica” sveučilišni profesori dr. sc. Slavko Matić i dr. sc. Šime Meštrović navode da “pomlađivanje ovih sastojina mora biti prirodno, pod zastorom krošanja starih stabala oplodnom ili postupičnom sječom na malim površinama ili okruzima te prebornom sječom grupimične strukture.” Istodobno, preporučuju minimalne površine pomladni jezgri za početak pomlađivanja kod obične bukve 7 ari, a za hrast kitnjak 30 ari. Za taj prijedlog načina pomlađivanja odlučili su se, jer je postupičan i efikasan (koristi više uroda sjemena) te estetski prihvatljiv (značajno ne modificira pejzaž).
Male pomladne površine mogu biti u obliku pruga i u obliku krugova.  O prugama govorimo kada je pomladna površina pravilnog oblika, najmanje dva puta dulja nego šira, pri čemu širina ne prelazi dvije sastojinske visine. Kod kružnih površina odnos širine i duljine pomladne površine je podjednak ili je pomladna površina eliptičnog oblika, najviše dva puta dulja nego šira.
Male pomladne površine odnose se na dio sastojine. One mogu imati površinu skupine (0,01 ha), male grupe (0,01 – 0,2 ha), srednje grupe (0,2 – 0,5 ha), velike grupe (0,5 – 1 ha), mogu obuhvaćati dijelove sastojine na površinama koje odgovaraju maloj sastojini (1 – 3 ha), srednje velikoj sastojini (3 – 5 ha) i velikoj sastojini (5 – 10 ha).

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Pomladne (inicijalne, primarne) jezgre su lokaliteti u sastojini s kojih počinje pomlađivanje na malim površinama. To mogu biti lokaliteti za koje očekujemo da će se na njima pomladak najprije pojaviti (pripremljeno stanište, dobar raspored i urod matičnih stabala), mjesta gdje se prirodni pomladak već pojavio, a odgovaraju šumskouzgojnom planu, lokaliteti rijetkoga, prekinutog ili progaljenog sklopa, lokaliteti sa sušcima. Ako ih nema, pojava

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 99     <-- 99 -->        PDF

pomladnih jezgri se može na željenim mjestima i na željenoj površini inicirati pripremnim sijekom.
U svakom slučaju, u prašumama priroda bira mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri. U gospodarskim šumama, šumama posebne namjene i zaštitinim šumama mi biramo i/ili planiramo mjesto, vrijeme, gustoću, oblik i površinu pomladnih jezgri.
Minimalna površina pomladnih jezgri ovisi o odnosu vrste drveća prema svjetlu, broju jezgri po jedinici površine sastojine (gustoći), njihovu prostornom rasporedu, tempu proširivanja i željenoj strukturi buduće sastojine. Heliofilne vrste zahtijevaju veće pomladne jezgre ili veći broj manjih jezgri te brže oslobađanje od zasjene i brže proširivanje. Skiofilne vrste podnose manje pomladne jezgre i nešto sporije oslobađanje od zasjene i proširivanje jezgri.
Pomlađivanje na malim površinama u obliku malih, srednjih i velikih grupa za preporučiti je u šumama posebne namjene i zaštitnim šumama, jer se njime oblikuju strukturno raznolike sastojine koje će zadovoljiti općekorisne funkcije takvih šuma, posebice hidrološku, funkciju zaštite od erozije, estetsku, rekreacijsku i turističku funkciju. U slučajevima primjene kod malih šumoposjednika takav način pomlađivanja omogućuje koncentraciju zahvata, olakšava planiranje prihoda i smanjuje troškove njege.
Pomlađivanje oplodnim sječama na malim površinama u velikim kompleksima gospodarskih šuma također je moguće i poželjno. Tu se uspješno pokazalo pomlađivanje na malim površinama koje se prostiru na razini male (1 – 3 ha) i srednje  (3 – 5 ha) sastojine. U kompleksima nizinskih šuma hrasta lužnjaka također je poželjno i moguće smanjiti pomladne površine.
Oplodnim sječama na malim površinama mogu se oblikovati jednodobne i raznodobne sastojine, ovisno o trajanju općeg pomladnog razdoblja. U slučajevima pomlađivanja u obliku velikih grupa te malih i srednjih sastojina mogu se oblikovati nove jednodobne sastojine, jer je lakše održati brži tempo pomlađivanja i dovršiti ga u okvirima općeg pomladnog razdoblja čije je trajanje kraće od širine dobnog razreda. U slučajevima pomlađivanja u malim i srednjim grupama lakše je oblikovati raznodobne sastojine jer je tempo pomlađivanja sporiji, opće pomladno razdoblje je najčešće dulje od širine dobnog razreda, a novu sastojinu tvori mozaik skupina i grupa različitih razvojnih stadija.
U usporedbi s klasičnim regularnim gospodarenjem na velikim površinama, gospodarenje na malim površinama je prirodi bliskiji i intenzivniji način gospodarenja koji traži izradbu šumskouzgojnog plana sa skicom pomladnih jezgri i smjerovima njihova proširivanja. Uzgojni radovi se izvode istodobno, ali na različitim dijelovima pomladne površine.  Olakšano je izvođenje i kontrola radova, a omogućuje dugoročno i kontinuirano planiranje glavnog prihoda. Takav način rada po svim značajkama spada u regularno gospodarenje. Dob pojedinih dijelova sastojine i njihov razvojni stadij se zna.
Za više informacija o ovoj temi čitatelji se upućuju na sljedeću literaturu:
Anić, I., S. Mikac, 2013: Prirodna obnova park-šuma grada Zagreba. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa Zelenilo grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 178 – 183.
Anić, I., S. Mikac, 2011: Prirodno pomlađivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvatica L.) oplodnim sječama na malim površinama. Croatian journal of forest engineering 32(1): 19 – 29.
Anić, I., M. Oršanić, 2009: Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)  na malim površinama. U: S. Matić, I. Anić (ur.), Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 39 – 53.
Meštrović, Š., S. Matić, 1990: Smjernice gospodarenja šumama u parku prirode Medvednica. Zbornik radova Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 63 – 66.
XXV svjetski IUFRO kongres, Curitiba – Brazil
Dalibor Ballian
Krajem rujana i početkom listopada 2019. godine, Latinska Amerika je po prvi puta bila domaćin Svjetskog kongresa IUFRO-a (Međunarodne unije organizacija za istraživanje šuma). Za ovu prigodu odabran je grad u južnome dijelu Brazila, Curitiba, odnosno glavni grad njihove pokrajine Parana. Kongres je organiziran uz suradnju sa Brazilskom