DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Terenski seminar
Pomlađivanje šuma oplodnim sječama na malim površinama
Igor Anić
Terenski seminar pod naslovom Pomlađivanje šuma ­oplodnim sječama na malim površinama održan je 23. listopada 2019. u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Uprave šuma podružnica Karlovac i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Cilj seminara bio je prezentirati mogućnosti praktične primjene metoda pomlađivanja šuma oplodnim sječama na malim površinama, s posebnim naglaskom na sastojine obične bukve, sastojine hrasta kitnjaka i sastojine hrasta lužnjaka.
Seminar je namijenjen šumarskim stručnjacima, specijalistima iz područja uzgajanja šuma i uređivanja šuma. Pozvani su rukovoditelji odjela za proizvodnju, rukovoditelji odjela za uređivanje šuma, stručni suradnici za uzgajanje šuma, taksatori i samostalni taksatori iz onih uprava šuma u kojima dominiraju regularne bukove šume.
U ime organizatora sudionike su pozdravili Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb i Marin Svetić, dipl. ing. šum., voditelj Uprave šuma podružnica Karlovac. Voditelj stručnog programa seminara bio je akademik Igor Anić, sveučilišni profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Seminar je održan na području Šumarije Vojnić, u Lovačkom domu Muljava. Nakon predavanja u dvorani Lovačkog doma krenulo se u terenski obilazak bukovih sastojina na području Šumarije Vojnić, Gospodarska jedinica Petrova gora – Petrovac. Analizirane su mogućnosti primjene oplodnih sječa na malim površinama u odsjecima 33a, 33b i 98a. Stajališta na terenu je pripremio i prezentirao Ivica Barić, dipl. ing. šum., upravitelj Šumarije Vojnić.
Sudionici seminara dobili informacije o sljedećim pojmovima:
mala i velika pomladna površina
opće i specijalno pomladno razdoblje
pomladna jezgra
šumskouzgojni plan pomlađivanja na malim površinama
modeli pomlađivanja sastojina na malim površinama
primjena pomlađivanja na malim površinama u sastojinama obične bukve, sastojinama hrasta kitnjaka te u sastojinama hrasta lužnjaka
Sažetak predavanja akademika Igora Anića:
Pomlađivanje šuma u regularnom se gospodarenju obavlja oplodnim sječama. S obzirom na veličinu pomladne površine, oplodne sječe mogu biti na velikim pomladnim površinama i na malim pomladnim površinama. U prvom slučaju pomlađivanje obuhvati cjelokupnu sastojinu dok u drugom slučaju pomlađivanje obuhvati manje dijelove sastojine.
Prve preporuke o potrebi pomlađivanja naših šuma oplodnim sječama na malim površinama pojavljuju se 1990. godine, za šume parka prirode Medvednica. U članku pod naslovom “Smjernice gospodarenja šumama u Parku prirode Medvednica” sveučilišni profesori dr. sc. Slavko Matić i dr. sc. Šime Meštrović navode da “pomlađivanje ovih sastojina mora biti prirodno, pod zastorom krošanja starih stabala oplodnom ili postupičnom sječom na malim površinama ili okruzima te prebornom sječom grupimične strukture.” Istodobno, preporučuju minimalne površine pomladni jezgri za početak pomlađivanja kod obične bukve 7 ari, a za hrast kitnjak 30 ari. Za taj prijedlog načina pomlađivanja odlučili su se, jer je postupičan i efikasan (koristi više uroda sjemena) te estetski prihvatljiv (značajno ne modificira pejzaž).
Male pomladne površine mogu biti u obliku pruga i u obliku krugova.  O prugama govorimo kada je pomladna površina pravilnog oblika, najmanje dva puta dulja nego šira, pri čemu širina ne prelazi dvije sastojinske visine. Kod kružnih površina odnos širine i duljine pomladne površine je podjednak ili je pomladna površina eliptičnog oblika, najviše dva puta dulja nego šira.
Male pomladne površine odnose se na dio sastojine. One mogu imati površinu skupine (0,01 ha), male grupe (0,01 – 0,2 ha), srednje grupe (0,2 – 0,5 ha), velike grupe (0,5 – 1 ha), mogu obuhvaćati dijelove sastojine na površinama koje odgovaraju maloj sastojini (1 – 3 ha), srednje velikoj sastojini (3 – 5 ha) i velikoj sastojini (5 – 10 ha).