DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Čemerno, a najmanja u populaciji Velež. Neki od alela koji su registrirani predstavljaju rijetke alele, kao što je PGi-B1 koji je registriran samo u jednoj populaciji, što je od važnosti za kasnije utvrđivanje podrijetla sjemena i sadnog materijala, te predstavljaju specifične biljege tih sastojina. Uz važnost za određivanje podrijetla šumskog reprodukcijskog materijala, ovi rezultati jako su bitni i za uspješno provođenje mjera gospodarenja. Negativne vrijednosti fiksacijskog indeksa u istraživanim sjemenskim sastojinama dobar su pokazatelj da se može njima slobodnije gospodariti, jer ne bi izgubile mnogo od svoga genetičkog potencijala za adaptaciju, s obzirom da posjeduju dovoljno genetičke varijabilnosti. Najveći stupanj genetičke raznolikosti pokazuje populacija Drvar, a najveću diferencijaciju populacija Posušje, što ukazuje na veliku stabilnost tih populacija naspram drugih u ovome istraživanju.
Autori zaključuju kako je ovim istraživanjem dana samo djelomična genetička struktura bukve u Bosni i Hercegovini te je potrebno nastaviti s daljnjim istraživanjima, kako bi se utvrdila sjemenska razdjelba na regije za ovu vrijednu vrstu. U tim radovima posebnu pozornost treba posvetiti razgraničenju provenijencija (sjemenskih sastojina), kao i eksperimentalnoj razdjelbi temeljenoj na pokusima provenijencija, kroz istraživanja ekološko-fizioloških svojstava.
Kako ove šume predstavljaju jako bitan genetski izvor za buduće oplemenjivanje šuma jer sadržavaju staru genetsku strukturu, trebale bi zauzeti značajno mjesto u aktivnostima na očuvanju šuma. Mnoga iskustva pokazala su da su ostavljeni dijelovi niskih šuma u procesima konverzije odigrali važnu ulogu u pružanju početne stabilnosti novopodignutim nasadima, kao i u daljnjem gospodarenju, a također i na okolne visoke šume, prenoseći dio očuvanih gena kroz procese križanja koji su u visokim šumama već ranije izgubljeni u procesima rekombinacije. Kako se iz određenih tipova niskih šuma mogu dobiti i kvalitetni sortimenti, autori navode da ne treba zanemariti i aktivnosti na oplemenjivanju istih u kombinaciji sa očuvanjem genofonda. Iste aktivnosti trebale bi se sprovoditi i za najvrednije visoke šume koje imaju jako dobru i očuvanu genetsku strukturu, a koje danas predstavljaju neiskorišten potencijal.
Autori utvrđuju da je obična bukva u Bosni i Hercegovini genetički diferencirana prema ekološkim i vegetacijskim područjima te da pokazuje različite morfološke i fenološke karakteristike iz različitih područja, a da mnogi čimbenici utječu na ta svojstva. Ovi rezultati naći će svoju primjenu u oplemenjivanju, kao i u očuvanju genetičkog bogatstva obične bukve u Bosni i Hercegovini.
Na 29 stranica opsežno je navedena korištena literatura, a na kraju monografije nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija se može preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebice u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, te će značajno pridonijeti očuvanju genofonda ove značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine.
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista
Branko Meštrić
CROATIAN JOURNAL OF FOREST ENGINEERING
Volume 40 No.2 (2019)
IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI
Analiza troškova inovativnih sustava za skupljanje biomase u ranim proredama (Bergström Dan)
Prinos biomase i goriva svojstva različitih klonova topola u nasadima kratkih ophodnji (Vusić Dinko, Kajba Davorin, Andrić Ivan, Gavran Ivan, Tomić Tin, Plišo Vusić Ivana, Zečić Željko)
Odabrani utjecaji na okoliš šumskih zahvata s različitim stupnjem mehanizacije (Labelle Eric R., Lemmer Kevin J.)
Što primjećujemo kada šumsku dizalicu opremimo senzorima kretanja? (La Hera Pedro, Ortiz Morales Daniel)
Procjena zateznih sila užeta i nagibanja stroja pri privlačenju pomoću vitla na strmom terenu pod stvarnim radnim uvjetima (Holzfeind Thomas, Kanzian Christian, Stampfer Karl, Holzleitner Franz)